.webp){kind=icon}
Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) su neophodna dodatna sredstva za Budžet i kapitalne investicije koja ne može da obezbijedi, ili jako teško može da obezbijediti, na domaćem tržištu te mora da izađe na inostrano tržište kapitala, potvrdio je u razgovoru za Bloomberg Adriju Goran Miraščić, ekonomski savjetnik premijera FBiH.
S&P dodijelio je nedavno FBiH kreditni rejting B+/B sa stabilnim izgledima, a Miraščić kaže da je ocjena tražena upravo zato da bi se stvorili uslovi da FBiH potraži dodatna sredstva na jednoj od evropskih berzi.
"Moramo izaći na inostrano tržište, vidjećemo kada će to biti"
Zaduženje na domaćoj berzi prodajom obveznica i trezorskih zapisa ocjenjuje i pozitivnim i negativnim. Pozitivno je jer pokazuje da banke imaju viška sredstava, a negativno jer se uzimaju sredstva koja su neophodna privredi.
"Radili smo ocjenu kreditnog rejtinga FBiH. S obzirom na to koliko nam je sredstava potrebno da zatvorimo budžetski nedostatak, i za kapitalne investicije, ne možemo sve to obezbijediti, ili jako teško možemo obezbijediti na domaćem tržištu, zato nam je bio potreban kreditni rejting. Mi moramo izaći na inostrano tržište, vidjećemo kada će to biti", rekao je Miraščić.
FBiH je planirala da ove godine uzme 395 miliona KM dugoročnih kredita, od toga 195 miliona od Svjetske banke, a 200 miliona kroz neku vrstu vrijednosnih papira.
"Kako, šta i kada vidjećemo, još uvijek imamo prilično korektan stepen likvidnosti Budžeta, neke emisije smo i otkazivali", ističe Miraščić.
Na pitanje da li će emisija dužničkih hartija od vrijednosti FBiH biti na Londonskoj, Bečkoj ili nekoj drugoj evropskoj berzi, odgovara da se sve razmatra, ali da je sigurno da će biti na primarnom tržištu s obzirom na to da se radi o suverenom dugu države.
"Mora se dobiti odobrenje u skladu sa Zakonom o dugu, zaduženju i garancijama BiH. Kamate koje ostvarujemo sada su u rangu s onima na zapadu i nama je to prihvatljivo, jer da su manje, dešavalo bi se da naše banke kupuju obveznice drugih država i tako bi novac naših depozitara izlazio iz zemlje", poručuje Miraščić.
Depositphotos
BiH bi mogla emitovati zelene obveznice na stranoj berzi
Srbija je nedavno završila emisiju održivih obveznica, a Miraščić kaže da za takvu vrstu emisije obveznica BiH nema prepreka te da se čak radi na pilot projektu takvog zaduženja.
"Nemamo prepreku za emisiju zelenih obveznica u kontekstu ciljeva održivog razvoja, to je jako slično evro obveznicama. Nema pravnih prepreka da naše državno Ministarstvo finansija to organizuje, jedino se moraju razraditi provedbeni akti, što ne bi bio problem. Pitanje je interesa za takve obveznice, a mislim da će interesa biti, jer imamo relativno nisku stopu zaduženosti", kaže Miraščić.
Otkriva da se na tome radi, da se pokuša u skorijem periodu napraviti neka pilot emisija takve vrste obveznica, da se vidi kakav je interes.
"To bi išlo vjerovatno preko države, naravno provodila bi to entitetska ministarstva finansija, osnova je da vidimo kakav je interes. Specifičnost zelenih obveznica je da se tačno zna za šta bi ta sredstva mogla da se iskoriste, za projekte energetske tranzicije. Zašto da ne, prije ili kasnije. Ni mi, ni Srbija, a usudiću se reći ni Hrvatska, bez stranih fondova, donatora, ne samo finansijera i kreditora, jako teško možemo isfinansirati energetsku tranziciju", naglašava Miraščić.
O narodnim obveznicama se ne razmišlja
Iako je visok nivo depozita stanovništva u bankama u BiH, u Vladi FBiH nisu razmišljali o emisiji narodnih obveznica, po uzoru na Hrvatsku.
"Nismo još uvijek razmišljali o tome, stalno razrađujemo te modalitete. Imali smo emisije obveznica na berzi i bio je interes veći za dva ili dva i po puta iznad ponude, tako da još uvijek nismo razmišljali o narodnim, međutim zašto da ne nekad u idućem periodu", kaže Miraščić.
Fiskalna reforma
Fiskalna reforma u Federaciji BiH se već dugo priprema, a iako su zakoni skoro potpuno završeni, još nisu u proceduri usvajanja. Miraščić objašnjava da se traže modaliteti kako popuniti rupu koja će u Budžetu nastati smanjenjem opterećenja za privredu. Jedan od načina je uvođenje i fiskalizacije u realnom vremenu.
"Intencija je da se, koliko je god moguće, suzi prostor za djelovanje neformalnog sektora. Mislimo da postoji značajan minus kod neprijavljivanja prometa. Fiskalizacija u realnom vremenu može imati efekta ako je isti sistem na teritoriji cijele BiH, o tome su dva premijera razgovarala i spremni smo na usklađivanje", ističe Miraščić koji je o fiskalnoj reformi govorio i u okviru 23. Simpozijuma Bri(d)ge, koji je nedavno u Neumu organizovao Revicon, konsultantska kuća za istraživačko-razvojne usluge i poslovni konsalting.
Što se tiče zakona o doprinosima, trenutno opterećenje u FBiH je 41,5 odsto, za šta u Vladi FBiH smatraju da je preveliko i da ima prostora da se značajnije snizi.
"Namjera je da proširimo osnovicu, a smanjimo stopu doprinosa. Biće siguran pad prihoda. Zašto to toliko traje? Imamo desetke različitih simulacija, razmišlja se da li će sa 41,5 odsto ići na 29 odsto, 30, 31, 32, da ne licitiram procentima iz razloga jer je vrijeme ekonomske stagnacije", kaže Miraščić i dodaje da se u ovakvo vrijeme, kada poslovni ciklus nije na vrhuncu, fiskalna reforma jako dugo radi i s odgođenom primjenom.
Simpozijum Bri(d)ge (Revicon)
Bude li došlo do usvajanja zakona, najranija primjena bila bi od 1. januara 2025. godine. Vremena ima, ali Miraščić kaže da je bojazan zbog prihoda i jer Vlada ni u kojem slučaju ne želi ugroziti funkcionisanje vanbudžetskih fondova.
Dio za koji će poslovna zajednica biti rasterećena će se, prema njegovom mišljenju, preliti na povećanje plata radnicima, na legalizovanje radnika koji sada rade na crno, te posljedično i u Budžet.
"To će biti kombinacija svega toga, sigurno će se otvoriti prostor za povećanje plata jer one i sada rastu, vidimo to kroz rast direktnih poreza i doprinosa. Poslodavci već povećavaju plate iz straha da ne izgube radnike. To će rezultirati povećanjem troškovne konkurentnosti, zapošljavaće se novi ljudi, rašće potražnja za proizvodima i uslugama, kao i potrošnja i vraćaće se dio kroz indirektne poreze".
Čekamo tehničko rješenje za novu fiskalizaciju
S obzirom na to da sistem fiskalizacije mora biti isti u oba entiteta, na pitanje da li će, kao i u RS, Vlada FBiH finansirati novi proces fiskalizacije, Miraščić kaže da se još sagledavaju sve mogućnosti.
"Čekamo tehničko rješenje, želimo da to bude, uslovno rečeno, što jeftinije, da se slučajno dodatno ne opterete poslodavci i privatni sektor. Tražili smo od naših javnih kompanija, od BH Telecoma, da nam izradi tu vrstu tehničkog rješenja, vidjećemo šta će biti. Nakon što to budemo imali, uvjeren sam da će dva premijera sjesti i porazgovarati, jer jedino ima smisla ako je identično rješenje. Ne smije doći do različitog tretmana poreskih obveznika u nekoj od teritorijalnih jedinica", ističe on.
Na pitanje koliko rade na drugim usaglašavanjima između entiteta, s obzirom na to da prava poslodavaca i radnika nisu jednaka u svim oblastima u zavisnosti od toga u kojem entitetu rade, odgovara da se svaki dan dogovaraju.
"Ima razlika u direktnim porezima i pravima radnika, pokušavamo maksimalno da sve usaglasimo, bez obzira na to što na osnovu političkih prilika trenutno to ne djeluje tako. Mi smo u konstantnoj komunikaciji na nivou kabineta, savjetnika i tehničkog osoblja. Maksimalno će biti usklađena rješenja jer ne želimo ni u kom slučaju da dovedemo do toga da neko ima povlašten status", poručuje Miraščić.
Goran Miraščić (Revicon)
Investicije su ključne
Glavni cilj Vlade FBiH je završetak Koridora 5c, ali sada fokus stavljaju i na izgradnju brzih cesta i magistralnih puteva.
"Idejni projekti se rade. Od same putne infrastrukture je, možda, meni interesantnija željeznička, jer se pokušava dogovoriti ogroman projekat elektrifikacije svega postojećeg u BiH u vezi sa željeznicama. Ima i neformalnih i formalnih razgovora između entitetskih vlada vezano za zajednička ulaganja u elektroenergetski sektor", naglašava Miraščić.
Domaće javne kompanije nemaju toliko potencijala da se uključuju u kompletan proces energetske tranzicije, osim za neke manje hidropotencijale. "Za solare imamo puno interesa privatnog sektora, o tome se razgovara i u okviru Elektroprenosa BiH. Budućnost je u zajedničkim ulaganjima i iznalaženju dodatnih modaliteta za finansiranje. Sve što može privući dodatni kapital je poželjno, mi sami ne možemo isfinansirati energetsku tranziciju", poručuje.
Privatne investicije
Strani investitori gledaju tri segmenta kada odlučuju o ulaganju u neku zemlju, političku stabilnost, sigurnost ulaganja i predvidiv poreski sistem. Miraščić kaže da se od stranaca koji su došli u BiH niko nije povukao. "To znači da profitabilno posluju i da smo relativno sigurna zemlja za ulaganje. Naravno da ima puno toga što moramo unaprijediti u smislu poslovnog ambijenta kako bismo privukli dodatne investicije, međutim nije u BiH onako kako nedobronamjerni žele prikazati".
Domaće kompanije imaju strateške partnere iz inostranstva, zajedno investiraju, iako je istina da su, u strukturi investicija, 90 odsto domaće investicije. "Najveći dio stranih investicija su bankarski finansijski sektor, ali imamo i druge. Privatni sektor ima know-how, ljude spremne i ne brinem za njih. Imamo, s druge strane, problem nedostatka radne snage, ne samo kvalifikovane. Kod nas je možda i veći problem nedostatka manje kvalifikovane radne snage za infrastrukturne projekte. Moramo dodatno liberalizovati pravila za uvoz radnika, što će se vjerovatno i desiti u periodu koji dolazi", poručuje Mirašić.
