.webp){kind=icon}
Fiskalna reforma u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) bi trebalo da bude najveća reforma u posljednjih 20 godina. Skoro sve, 99 odsto stvari smo završili, ali smo postali svjesni da će smanjenje opterećnja privrede napraviti budžetske rupe u domenu penzionih i socijalnih davanja i moramo osigurati pokriće toga, a to neće ići tako glatko, rekao je premijer FBiH Nermin Nikšić u Neumu.
Iako je istakao da FBiH ima prostora za zaduženje, odgovarajući na pitanje Bloomberg Adrije, nalasio je da se novim zaduženjima neće popunjavati budžetske rupe, već da će zaduženje ići u investicije koje će podstaći ekonomsku aktivnost u zemlji.
Nedostatak novca u budžetu pokušaće da nadoknade novim sistemom fiskalizacije i u tom domenu se aktivnosti sprovode, zbog čega ni set fiskalnih zakona još nije pred Parlamentom. Nikšić uvjerava da će ubrzo ići pred poslanike.
"Svjesni smo da privrednici smanjivanjem poreza neće preko noći pohrliti da prijave ono što su do sada radili nelegalno. Kontrole se moraju pojačati, ali moramo osigurati dodatne prihode, odmakli smo u fiskalizaciji. Ključ njam je da stvorimo pretpostavke za otvaranje novih radnih mjesta i veću konkurentnost privrede. Siva zona se nikad neće iskorijeniti, ali treba da je dovedemo na prihvatljivu mjeru", poručio je u okviru panela Ekonomska održivost podržana planskim rastom, u sklopu 23. Simpozijuma Bri(d)ge koji organizuje Revicon, konsultantska kuća za istraživačko-razvojne usluge i poslovni konsalting.
Nermin Nikšić (Revicon)
Nikšić se osvrnuo i na složeno ustavnopravno uređenje BiH, puno vlada, ministara. "To je hendikep, kada govorimo o efikasnom odgovoru na krizu. Politička konfliktnost između kantona, entiteta, dovodi do nesinhronizovanog djelovanja kada je riječ o odgovoru na krizu i zbog toga najviše trpe građani i privreda".
Poručio je da nema vremena za odgađanje fiskalnih reformi, digitalizacije, borbe protiv kriminala i korupcije i najavio novi "federalni USKOK".
"Ljudi pate za opuštenijim načinom života"
Nikšić je istakao prednosti BiH u odnosu na druge zemlje, po pitanju prilika za investicije, blizine EU, prirodnih bogatstava, turizma...
"Naravno da je u EU standard bolji, ali život u BiH i regiji je bolji, sadržajniji i kvalitetniji kad stvorite pretpostavke za stabilnost. Ljudi pate za našim opuštenijim načinom života", poručio je i dodao da stabilnost i ostanak ljudi na ovom prostoru, te vraćanje onih koji su otišli, mogu osigurati nove investicije na koje se Vlada FBiH fokusira, prije svega u infrastrukturu.
"Tu imamo najviše komunikaciju s međunarodnim finansijerima. Tražimo finansiranje za preostale dionice Koridora 5c koji bezobrazno kasni s realizacijom. Godine 2014. smo imali plan da 2021. godine završimo koridor. Fokusiramo se i na brze ceste. Predano smo radili i na Planu rasta gdje je EU namijenila 1,8 milijardi za BiH, ali moramo uraditi neke stvari, još nemamo Budžet BiH", naveo je Nikšić.
Goran Miraščić, savjetnik premijera FBiH, rekao je da je ekonomska stagnacija u EU ustvari tehnička recesija, a da u BiH zbog toga trpi metaloprerađivački i sektor obrade drveta. "To je nama problem, sada naše firme pokušavaju da osvoje nova tržišta. I pored toga, domaći privredni sektor je pokazao otpornost na krize".
Ono što je FBiH na raspolaganju je zaduženje, 22,5 odsto je javni dug, a Miraščić kaže da bi time mogli više da se hvale. "Imamo i rast prihoda od indirektnih i direktnih poreza", rekao je Miraščić.
Goran Miraščić (Revicon)
CBAM takođe pogađa bh. glavne proizvodne sektore, iako je usmjeren na velike kompanije sa Zapada koje su svoje sektore preselile u druge zemlje. Kao šansu za razvoj vidi energetsku tranziciju, željezničku infrastrukturu, gdje bi BiH mogla povući sredstva iz fondova EU.
Mahmuzić: BiH je neophodna dugoročnija strategija
Direktor Agencije za bankarstvo FBiH Jasmin Mahmuzić rekao je da je neophodno odrediti strategiju BiH za idućih deset godina, ili bar pet godina unaprijed, kako bi se sagledali kapaciteti i prednosti koje imamo.
"Onda treba da to razvijemo i da BiH dovedemo do održivog razvoja, ne mora to biti samo ekološki, već da imamo industriju koja će trajati, dovesti inovacije, nove ljude. Regulatori u BiH ne prepisuju od drugih, radili smo po svom jer je naš sistem drugačiji i zadržali smo kamate na nivou 3,6 odsto, inflacija ja dovedena na prihvatljiv nivo", poručio je.
Istakao je da se mora voditi računa o rizicima i kreditiranju, ali i o očuvanju depozita, a po pitanju finansiranja zelene tranzicije, dodao je da se ne može ostaviti građanima i privredi da sami to nose.
Jasmin Mahmuzić (Revicon)
"Svi nivoi vlasti moraju napraviti svoje strategije, ima puno sredstava koje se mogu iskoristiti za te namjene, ali se mora sistemski raditi, od višeg ka najnižem nivou", poručio je Mahmuzić.
Političari treba da slušaju struku
Marin Ivanišević iz konsultantske kuće Revicon je rekao da ekološke i tehnološke promjene, kao i vještačka inteligencija (AI) mijenjaju ponašanje, poslovanje, paradigmu i sve drugo u životu. "To znači da su promjene već stigle, da ne treba da ih se bojimo jer su promjene šansa, a tu šansu treba iskoristiti", poručio je.
Istakao je i da političari nemaju hrabrosti i da sporo idu u procese reformi, ali da treba da slušaju struku koja se svakodnevno edukuje, prati trendove i zna predvidjeti šta će se dešavati, a to je potrebno BiH kako bi išla putem napretka.
