Na III Međunarodnom kongresu javnog sektora premijer Federacije BiH Nermin Nikšić naglasio je potrebu za značajnim reformama u javnom sektoru, ističući transparentnost kao ključan korak za bolje upravljanje resursima. Nikšić je istakao da se Vlada već aktivno bavi reformama, odbijajući pritiske za privatizaciju javnih kompanija, naglašavajući njihovu važnost kao nacionalnog blaga.
"Svjesni smo i interesa koji postoji iz određenih krugova i lobija iz međunarodnih finansijskih institucija koji insistiraju na privatizaciji ovih kompanija. To nam ne pada na pamet, to je nacionalno blago za koje ćemo se boriti da ostane ovakvo kakvo jeste, ali ćemo ga unaprijediti što je moguće više", poručio je Nikšić na događaju u organizaciji Revicona.
Pozvao je na suočavanje s realnošću te istaknuo kako je vrijeme da se implementiraju programi koji će poboljšati život građana u Federaciji.
Jasna slika o finansijama
Ministar finansija Toni Kraljević detaljno je izložio finansijske pokazatelje Federacije BiH. Istaknuo je da je u prvih osam mjeseci otplaćeno 773 miliona KM duga, dok su nova zaduženja iznosila 362 miliona KM.
Također je objasnio da je Porezna uprava prikupila 2,018 milijardi KM za penziono osiguranje, dok su isplaćene penzije premašile tu sumu za 318 miliona KM, što je servisirano iz budžeta.
Bilo je govora i o važnosti prelaska na obnovljive izvore energije kako bi se osigurala stabilnija i održivija budućnost za Bosnu i Hercegovinu. Ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić kazao je kako je vrijeme da se napravi iskorak, te fokusira na projekte koji će donijeti dugoročne koristi za zemlju.
Tokom prvog dana kongresa razgovarano je o novom pristupu javnim finansijama, dok će sutrašnji program uključivati teme poput upravljanja resursima i digitalne transformacije gradova. Kongres završava sesijom koja će pružiti smjernice za buduće reforme u javnom sektoru.
Programsko budžetiranje
Elvis Bebaković, šef Odsjeka za pripremu i izradu budžeta Federalnog ministarstva finansija, naglasio je da implementacija programskog budžetiranja predstavlja jedan od najvažnijih i najsloženijih procesa u oblasti upravljanja javnim finansijama u Federaciji BiH. Ovaj proces je zakonski definisan i uključen u strateške dokumente Vlade FBiH, te zahtijeva sinergiju svih učesnika budžetskog procesa, od ministarstava do Parlamenta i javnosti.
"Programsko budžetiranje u svijetu, u Evropi je okosnica svih razvijenih zemalja, recimo zemlje OECD-a koje se svrstavaju u grupu najrazvijenijih zemalja koriste uveliko model programskog budžetiranja. Također, zemlje jugoistočne Evrope i centralne Azije, koje su u razvoju, tako se i mi pridružujemo tom modelu, jer taj model zasnovan je na učinku dodjele sredstava", kazao je on.
Za nivo Federacije, programsko budžetiranje postaje obavezno, dok kantoni moraju implementirati ovaj model do 2027. godine. Model se zasniva na učinku dodjele sredstava, a već je standard u razvijenim zemljama, poput onih iz OECD-a. Bebaković je također istaknuo da su potrebni odgovarajući softverski alati i zakonska podrška za uspješnu implementaciju, kao i edukacija svih učesnika ovog procesa.
Transformacija interne revizije kroz digitalizaciju i savjetodavne usluge
Belma Islamović, šefica Odsjeka u centralnoj harmonizacijskoj jedinici Federalnog ministarstva finansija, istaknula je ključne izazove s kojima se suočava interna revizija u Bosni i Hercegovini. Naglasila je kako se profesija mora transformirati kako bi ostala relevantna u savremenom poslovnom okruženju, prelazeći iz tradicionalnog pristupa, koji je fokusiran na revidiranje prošlosti, ka savjetodavnim revizorskim uslugama koje dodaju vrijednost organizacijama.
Islamović je posebno istaknula važnost digitalnih tehnologija, koje sve više postaju neizostavan dio svakodnevnog rada, ne samo u internoj reviziji, već u svim profesijama. Transformacija se suočava s izazovima, poput nedostatka kapaciteta i statusnih pitanja, ali i strahom da profesiju neće dovoljno podržati rukovodstvo ili da će zaostajati za globalnim trendovima.
"Interna revizija mora se razvijati kako bi ostala relevantna u organizaciji", istaknula je Islamović, dodajući da su kvalitetna edukacija i informiranost o digitalnim tehnologijama ključni faktori za uspjeh.
Nakon istraživanja provedenog s internim revizorima, Islamović je naglasila kako je najveća potreba upravo za edukacijom i uvođenjem globalnih trendova u korištenju digitalnih alata, što će doprinijeti efikasnosti rada i usklađivanju s evropskim standardima.