.webp){kind=icon}
Pandemija koronavirusa popularizirala je vikendice, te je sve više ljudi u potrazi za mirom i svježim zrakom odlučilo kupiti ili graditi vikendice za vlastite potrebe ili za iznajmljivanje. To je doprinijelo i rastu cijena, posebno na nekim od najatraktivnijih lokacija. Međutim, trenutna situacija pokazuje stabilizaciju tržišta i manju potražnju.
''Trenutno je veća ponuda nego potražnja za vikendicama. Pandemija jeste uticala i u jednom momentu je potražnja porasla, posebno za zemljištem i vikendicama'', za Bloomberg Adriju kaže Leonid Demirovski iz Agencije za nekretnine Sant 719.
U posljednje četiri godine cijene vikendica, dodaje, porasle su za nekih 20-30 posto, međutim sada su stabilne.
"Cijene su porasle više na traženijim lokacijama oko Sarajeva i na planinama, dok na nekim lokacijama nisu ni rasle", ističe Demirovski.
Srđan Čegar, direktor agencije Imperial nekretnine, za Bloomberg Adria TV je kazao da je trenutno tržište stabilno bez velikih oscilacija cijena.
Trenutno najskuplja 900.000 KM
Kada je riječ o lokacijama, najtraženije su one oko Sarajeva, Jahorina, Trnovo, Buna, Blagaj, Nišićka visoravan, gdje su vikendice i najskuplje.
Čegar dodaje da su upravo na planinama cijene najviše i rasle.
"Na određenim turističkim planinskim centrima cijene su dostigle vrhunce, kvadrat je išao i do 5.000 eura. Međutim, posljednje dvije loše sezone, u kojima nije bilo puno snijega, dovele su do pada cijena", pojašnjava Čegar.
Dodaje da je trenutno, konkretno na Jahorini, veća ponuda nego potražnja, gdje je u posljednjem periodu izgrađeno dosta stambenih jedinica u vidu apartmana, gdje su upravo i zabilježene cijene kvadrata od 5.000 eura.
''U posljednjem periodu te cijene uglavnom ne vidim, osim ako se radi o luksuzno opremljenoj nekretnini. Trenutno cijene na Jahorini idu od nekih 2.000 do 3.000 eura'', dodao je on.
Cijene vikendica na Jahorini idu od 100.000 do 725.000 KM/Facebook
Također, prema njegovim riječima, smanjena je potražnja i za nekretninama na drugim bh. planinama. Ističe da se trenutno na Jahorini, Bjelašnici, Trebeviću i Ravnoj planini prodaje veliki broj objekata, što dovoljno govori o ponudi.
Trenutno je na platformi olx.ba oglašena prodaja oko 470 vikendica, čije cijene idu od 10.000 do 900.000 KM, koliko košta luksuzna vila u Banjoj Luci, koja uključuje i 5.000 kvadrata zemljišta. U vrhu liste najskupljih je i kuća u sklopu objekta Garden Chalets na Jahorini, površine 123,4 kvadrata, koja se sastoji od tri etaže i košta 725.000 KM. Za 600.000 KM se prodaje vikendica u naselju Šator na Jahorini površine 105 kvadrata, sa četiri spavaće sobe, dva kupatila i saunom. Na Jahorini se mogu naći i nešto jeftinije vikendice od oko 150.000 KM, što zavisi i od lokacije, kvadrature, stanja u kojem se vikendica nalazi, zemljišta oko vikendice itd.
Velika potražnja za zemljištima
Posebno su atraktivne i vikendice na Vlašiću, čije cijene idu od 79.000 za nedovršenu vikendicu do 550.000 KM za vikendicu od 293 kvadrata.
Kada je riječ o Hercegovačko-neretvanskom kantonu, cijene idu od 54.000 KM do 595.000 KM za luksuznu vikendicu s bazenom u Čelebićima, Konjic.
Posebno atraktivne za iznajmljivanje su vikendice s bazenom/Facebook
Trenutno dostupne vikendice na Nišićima kreću se od 100.000 do 350.000 KM. Vikendice do 30.000 mogu se naći u Gradačcu, Busovači, Bijeljini, Tešnju, Ilijašu, Bihaću itd.
Demirovski ističe da je velika potražnja za zemljištima na kojima će se graditi vikendica.
''Kupcima je lakše finansijski da prave po etapama i razviju vlastiti projekt nego da kupe korištenu vikendicu'', dodaje.
Bitno je naglasiti da veliki broj kupaca vikendica to vidi kao investiciju koja će mu se isplatiti iznajmljivanjem.
''Mislim da je više od 50 posto prodatih vikendica predviđeno za daljnje iznajmljivanje. Znači kupuju se kao i investicije, ali se i grade drvene i montažne vikendice koje su još uvijek povoljnije od klasične gradnje'', pojašnjava.
Demirovski u narednom periodu ne očekuje značajniji pad potražnje za vikendicama.
''Na lokacijama pogodnim za iznajmljivanje i turizam i za zemljištima s riješenom infrastrukturom će uvijek biti potražnje'', zaključuje Demirovski.
