Kako bi veći sukob između Irana i Izraela utjecao na BiH?

U svjetlu nedavnog napada Irana na Izrael, globalni čelnici su izrazili zabrinutost zbog mogućih posljedica eskalacije ovog sukoba. Ekonomski analitičari u Bosni i Hercegovini su u razgovoru za Bloomberg Adriju podijelili svoje prognoze o potencijalnim implikacijama većih eskalacija te njihovom utjecaju na BiH.

Iran je u subotu navečer (13. aprila) izveo napad na Izrael lansirajući više od 300 bespilotnih letjelica i projektila, od kojih je većina oborena. Događaj je završen bez ozbiljnih posljedica. Ovo je prvi put da je Iran napao Izrael s vlastitog teritorija. Napad je najavljen danima unaprijed kako bi se izbjegla daljnja eskalacija sukoba.

U petak, dok su dužnosnici govorili da je napad neizbježan, SAD je poslao visokog vojnog zapovjednika u Izrael da pomogne u koordinaciji odgovora, dok su američki i britanski avioni te ratni brodovi pomogli u obaranju iranskih dronova.

Američke dionice potonule su u ponedjeljak jer su ulagači zabrinuti da bi Izrael mogao odgovoriti na iranski napad, unatoč protivljenju Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Europske unije (EU), što bi dovelo do šire eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Europske dionice završile su mješovito.

Nafta je u utorak porasla jer je Izrael obećao odgovoriti na napad Irana, održavajući napetosti na Bliskom istoku. Fokus trgovaca prebacuje se na prirodu i posljedice sljedećeg izraelskog poteza. Zapadne i arapske zemlje aktivno pokušavaju uvjeriti premijera Benjamina Netanyahua da bi agresivan odgovor na napad Irana mogao nanijeti štetu interesima Izraela.

Sada se ponovo nazire mogućnost rasta cijene nafte od 100 dolara po barelu, dok Bloomberg Economics predviđa da bi otvoreni rat između Izraela i Irana gurnuo svjetsku ekonomiju u recesiju.

S obzirom na to da Bliski istok snabdijeva otprilike trećinu globalne ponude sirove nafte, situacija na tom području ima značajan utjecaj na svjetska tržišta energije.

Utjecaj na BiH

Admir Čavalić, ekonomski stručnjak i analitičar, kazao je za Bloomberg Adriju da bilo kakav sukob narušava globalnu ekonomsku stabilnost te posljedično ima loše efekte po bosanskohercegovačku ekonomiju. Kako kaže, ukoliko dođe do značajnijeg sukoba između Izraela i Irana, najveći rizici se odnose na energetsku stabilnost - cijene nafte i naftnih derivata (već svjedočimo fluktuacijama na tržištu), ali i drugih energenata poput prirodnog plina, električne energije i slično.

"Razumijevajući interne energetske krize u Bosni i Hercegovini, to je posljednje što nam sada treba, tako da bih označio da je upravo energetski sektor najviše izložen. Pored toga, sukob može uzrokovati recesiju, blokade globalnih lanaca snabdijevanja, manje prospekte ekonomskog rasta i slično, što bi se prije svega nepovoljno odrazilo na bosanskohercegovačke izvoznike", kaže Čavalić.

I svjetski, ali i lokalni ekonomski analitičari, dijele slično mišljenje kada je riječ o ovom sukobu.

Tržišta nafte su se u posljednjim mjesecima zaoštrila, povećavajući troškove energije i izazivajući glavobolju čelnicima centralnih banaka dok se bore protiv inflacije.

Ukoliko dođe do većeg sukoba između Irana i Izraela, mogli bismo se suočiti s potencijalno najvećim sukobom u historiji, što bi imalo ozbiljne posljedice i na našu državu, ističe ekonomista Draško Aćimović.

"Taj ekstremni porast cijena možemo samo da zamislimo šta bi donio sa sobom, to bi zaista dovelo do jedne katastrofalne gladi i kao što znamo, u svim velikim historijskim periodima - bio je period epidemija, pa ratova, poslije njih gladi - evo vidimo da imamo taj ciklus, nažalost, sada", objašnjava Aćimović.

Kako kaže, daljnje eskalacije bi mogle rezultirati lančanim poskupljenjem. Cijeli Bliski istok bi bio pod pritiskom, posebno kada je riječ o transportu, što bi rezultiralo rastom cijena nafte.

Bloomberg

I ekonomski analitičar Faruk Hadžić slaže se s prethodnim procjenama, naglašavajući da bi eventualno poskupljenje cijena nafte imalo veliki efekt na ostale energente te poremetilo lance snabdijevanja.

"Vidjeli smo šta je značilo i u prethodnih nekoliko godina kada je došlo do poremećaja u snabdijevanju, od blokade broda u Sueckom kanalu, koliko je to podiglo generalno transportne troškove", kazao je Hadžić.

Iz Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine na upit Bloomberg Adrije o tome kako eskalacija ovog sukoba može utjecati na bh. privredu naveli su kako je, s obzirom na neizvjesnost kretanja na globalnom tržištu, prerano prognozirati moguće posljedice te trenutno nisu u mogućnosti odgovoriti na naš upit.

Pregled situacije

Američki predsjednik Joe Biden najoštrije je osudio napad, dok su izraelski zvaničnici upozorili na ozbiljnu i opasnu eskalaciju iz Teherana. Unatoč tome, nije bilo izravnih prijetnji odmazde Iranu. Iran je prije napada obećao odmazdu nakon što je njegova ambasada u Siriji pogođena projektilima 1. aprila, pri čemu je poginulo sedam iranskih oficira. Međutim, Iran je izjavio da neće provoditi daljnje napade ako Izrael zadrži suzdržanost.

"Zapamtite, to su dvije strane koje imaju vrlo dugu međusobnu historiju", rekao je Michael Singh, bivši visoki dužnosnik Bijele kuće koji je sada upravni direktor Vošingtonskog instituta za bliskoistočnu politiku. "Niko od njih ne bi želio vidjeti da to eruptira u rat pravih razmjera. Znači li to da se pogrešna procjena ne može dogoditi? Apsolutno ne."

Ova situacija s Iranom je privukla globalnu pažnju, odvlačeći je od brutalnog rata u Gazi, gdje je prema Hamasu, koji je proglašen terorističkom organizacijom, poginulo već oko 33 hiljade Palestinaca.