Otvaranje pregovora za članstvo Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju bez sumnje ima pozitivne ekonomske uticaje, međutim ključno pitanje je koliko će ti uticaji biti značajni, odnosno da li će domaći akteri iskoristiti potencijal navedenih, smatra Admir Čavalić, ekonomski stručnjak i analitičar.
Pojašnjava da, prije svega, ovo znači daljnju konvergenciju bosanskohercegovačke ekonomije spram EU.
"Može se očekivati povećanje vanjskotrgovinskih aktivnosti, kao i značajniji prenos praksi, znanja, investicija itd. Međutim, ovo može značiti i veći odlazak radno sposobnog stanovništva u zemlje EU, što pokazuju iskustva drugih zemalja Zapadnog Balkana", ističe Čavalić.
Dodaje da je moguće očekivati povećanje ekonomske sigurnosti u BiH, odnosno percepcije ekonomske sigurnosti, što je ključni signal za strane, kao i domaće investicije.
"U osnovi otvaranje pregovara, ekonomski posmatrano, znači više trgovine, investicija, konvergencije spram EU itd. Naravno, sve u nepredvidivom intenzitetu'', kaže Čavalić.
Institucionalna podrška EU
Također, otvaraju se veće mogućnosti za institucionalnu podršku o EU, što je bitno u kontekstu nemogućnosti bosanskohercegovačkih budžeta da podrže razvojnu komponentu.
''To treba iskoristiti i tu je i najveća odgovornost domaće politike i donosilaca odluka'', naglašava.
Dugoročno, EU put se najviše isplati, ili bi se načelno trebao najviše isplatiti, zbog transformativnog efekta na institucije - jačanje i izgradnja predvidljivih institucija u funkciji ekonomskog rasta i blagostanja.
Pročitaj više: 'Pregovore o pristupanju EU treba početi energetskom i klimatskom agendom'
''Navedeno je najviše potrebno za zemlju poput BiH, koja je opterećena političkim, pravnim, ekonomskim i drugim rizicima za poslovanje'', zaključuje Čavalić.
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH su naveli da odluka o otvaranju pregovora posebno naglašava potencijal za unapređenje vanjskotrgovinske razmjene i stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta u našoj zemlji. Odluka povećava povjerenje u BiH, posebno kada je riječ o vanjskom investicijskom potencijalu, kazali su iz komore, dodavši da bh. kompanije već godinama posluju na tržištu EU i u ukupnom izvozu EU učestvuju sa 72,3 posto, a u uvozu sa 66,7 posto i najznačajniji je bh. trgovinski partner.
Prilagođavanje tržištu
Ističu da VTKBiH, u saradnji s kompanijama, intenzivno radi na njihovom prilagođavanju tom tržištu i na osnovu toga su predstavili stanje i potencijale bh. privrede pred Evropskom unijom, odnosno Evropskom komisijom, Evropskim vijećem i pred direktoratima za proširenje.
Predsjednik VTKBiH Vjekoslav Vuković izjavio je da će na temelju toga biti otvoreno posebno poglavlje 'business chapter', gdje će pitati poslovnu zajednicu kako da učestvuje u akcionom planu za daljnje pretpristupne fondove, te daljnje integracijske procese.
Podsjećamo, do zvaničnog otvaranja pregovora s EU pred BiH je dug put, te mora biti ispunjeno osam prioriteta. Riječ je o kriterijima koje je Evropska komisija pred BiH postavila isti dan kada su dali preporuku za davanje kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini.
BiH je kandidatski status dobila krajem 2022. godine, a u decembru 2023. godine Evropsko vijeće nije odobrilo otvaranje pregovora, tražeći usvajanje nekoliko zakona. Dio njih je usvojen, pa je većina zemalja članica EU podržala otvaranje pregovora.
Nadja Škaljić međunarodna pravnica, članica upravnog odbora Weidenfeld-Hoffmann Trust i bivša visoka savjetnica za politiku u Britanskoj delegaciji pri EU, u komentaru za Bloomberg Adriju je kazala da će za BiH biti najteže pregovarati u klasteru "Fundamentalne osnove", koji uključuje poglavlja poput pravosuđa i demokratskih institucija.
Energetska i klimatska agenda
''To je jasno i iz zaključaka s Europskog vijeća koje, iako prihvata otvaranje pregovora s BiH, njihov početak striktno vezuje za implementaciju osam koraka iz preporuka koje je Europska komisija komunicirala Bosni i Hercegovini u oktobru 2022. godine. Među obaveznim koracima su usvajanje zakona o sudovima, borba protiv korupcije itd. Poglavlja iz klastera "Fundamentalne osnove" se otvaraju prva i zatvaraju posljednja. Postignuti napredak u ovom klasteru bit će osnova za određivanje ukupnog tempa pregovora'', navodi Škaljić.
Naglašava da pregovore o pristupanju EU treba početi energetskom i klimatskom agendom.
''Energetska i klimatska unija zemalja Zapadnog Balkana sa EU se treba implementirati prije punopravnog članstva. To je pragmatičan pristup izgradnji zajedničke sigurne, zdrave i prosperitetne Europe. Takav pristup bi demonstrirao građanima Zapadnog Balkana realnost njihove europske perspektive, a samoj Europi, spremnost Zapadnog Balkana da se uskladi s ambicioznim klimatskim ciljevima EU'', pojašnjava Škaljić.
Dodaje da je preduslov za njeno stvaranje transparentan i pouzdan minimalni pravni okvir.
''U slučaju BiH, tome mogu uveliko pridonijeti uspješno zaključena dva ključna EU poglavlja: Energija (Poglavlje 15) i Okoliš i klimatske promjene (Poglavlje 27). Oni će omogućiti mobilizaciju potrebnih javnih, ali i privatnih ulaganja u energetski sektor, u materijalnu i digitalnu infrastrukturu neophodnu za ekonomiju budućnosti. Takav početni uspjeh bi onda otvorio perspektivu napretka i u drugim poglavljima'', zaključuje Škaljić.
.webp){kind=icon}
