.webp){kind=icon}
Politička odluka Europske unije da otvori pristupne pregovore za članstvo i s Bosnom i Hercegovinom se dugo očekivala, i iako zakašnjela, dobro je došla. Međutim, sve glasniji su oni koji tvrde da se pregovori s EU neće ili ne trebaju otvoriti, i kako do punopravnog članstva zemalja Zapadnog Balkana u EU nikada neće doći. Takvi stavovi demonstriraju pogubnu kratkovidost.
Na primjeru Ukrajine vidimo da, uprkos ruskoj agresiji, paralelno teče implementacija brzih i dubokih reformi uz ogroman influx kapitala iz Europe i ostatka zapadnog svijeta. Za Bosnu i Hercegovinu, pitanja kratkoročnog opstanka i sigurnost – aspiracije ka NATO članstvu – moraju ići paralelno sa srednjoročnom i dugoročnom vizijom za zemlju, njenu ekonomiju i društvo. Ta vizija budućnosti je neodvojivo vezana za Evropsku uniju, najveće jedinstveno tržište na svijetu, s kojom BiH ima prednost da graniči.
EU je nedavno otključala pristup svom jedinstvenom tržištu za Zapadni Balkan u zamjenu za značajne reforme. Bosni i Hercegovini i ostalim zemljama regiona nudi se priključenje tržištu EU u oblastima robe i usluga, energetike, električne energije, e-trgovine i bezgotovinskog plaćanja. EU je već mobilizirala 16 milijardi eura za investicije u regionu od ukupno 30 milijardi eura obećanih prije tri godine.
Zapadnom Balkanu su potrebne investicije, a ne podsticaji
Nakon godina izgubljenog vremena u kojem je Brisel slao kontradiktorne poruke zemljama Zapadnog Balkana, što mu je narušilo kredibilitet, EU danas ima priliku popraviti imidž brzim i pojednostavljenim pristupnim pregovorima.
Pravna tekovina EU (acquis) podijeljena je u šest klastera koji pokrivaju 35 poglavlja. Pregovori o svakom klasteru otvaraju se kao cjelina, nakon što zemlja ispuni početne kriterije. Acquis uključuje i Evropski zeleni plan (EU Green Deal) koji je postavio ton za klimatski neutralnu Evropu. Plan obavezuje sve zemlje kandidate za članstvo na neto nultu emisiju stakleničkih plinova do 2050. godine. To je okosnica ekonomije budućnosti Europe.
Nadja Škaljić/Foto: Henry Iddon, WEF 2024, Davos
Za Bosnu i Hercegovinu će biti najteže pregovarati u klasteru "Fundamentalne osnove", koji uključuje poglavlja poput pravosuđa i demokratskih institucija. To je jasno i iz jučerašnjih zaključaka s Europskog vijeća koje, iako prihvata otvaranje pregovora s BiH, njihov početak striktno vezuje za implementaciju osam koraka iz preporuka koje je Europska komisija komunicirala Bosni i Hercegovini u oktobru 2022. godine. Među obaveznim koracima su usvajanje zakona o sudovima, borba protiv korupcije itd. Poglavlja iz klastera "Fundamentalne osnove" se otvaraju prva i zatvaraju posljednja. Postignuti napredak u ovom klasteru bit će osnova za određivanje ukupnog tempa pregovora.
Početak formalnih pristupnih pregovora započet će prvom međuvladinom konferencijom BiH – EU, na osnovu pregovaračkog okvira koji će izraditi Europska komisija. Pregovarački okvir utvrđuje smjernice i načela pregovora sa svakom državom kandidatkinjom. Svih 27 zemalja članica EU ga mora usvojiti. Dobra vijest je da je EU suspendirala prethodno nedodirljivih četrnaest prioriteta za BiH na kojima je insistirala još od 2019. godine. To je znak fleksibilnosti koji treba tumačiti i kao spremnost da bude pragmatična i po pitanju načela i sadržaja pregovaračkog okvira. Stoga je potrebno snažno zagovarati prioritetno, pojednostavljeno pregovaranje u klasterima "Zelena agenda" i "Održivo povezivanje", što su neke od kompetitivnih prednosti BiH, koja raspolaže značajnim šumskim, vodnim i rudnim resursima.
Energetska i klimatska unija zemalja Zapadnog Balkana sa EU se treba implementirati prije punopravnog članstva. To je pragmatičan pristup izgradnji zajedničke sigurne, zdrave i prosperitetne Europe. Takav pristup bi demonstrirao građanima Zapadnog Balkana realnost njihove europske perspektive, a samoj Europi, spremnost Zapadnog Balkana da se uskladi s ambicioznim klimatskim ciljevima EU.
Preduslov za njeno stvaranje je transparentan i pouzdan minimalni pravni okvir. U slučaju BiH, tome mogu uveliko pridonijeti uspješno zaključena dva ključna EU poglavlja: Energija (Poglavlje 15) i Okoliš i klimatske promjene (Poglavlje 27). Oni će omogućiti mobilizaciju potrebnih javnih, ali i privatnih ulaganja u energetski sektor, u materijalnu i digitalnu infrastrukturu neophodnu za ekonomiju budućnosti. Takav početni uspjeh bi onda otvorio perspektivu napretka i u drugim poglavljima.
Dekarbonizacija: Zapadni Balkan konkurentan s EU
Ako uzmemo u obzir emisije stakleničkih plinova u odnosu na veličinu ekonomija zemalja, odnosno količinu emisija na milion dolara u BDP-u, Zapadni Balkan spada među najveće zagađivače u Europi. Srbija i Bosna i Hercegovina se posebno ističu kao emisiono-intenzivne ekonomije. Da bi se ostvarila dekarbonizacija do 2050., kojoj EU teži, energetski intenzitet i intenzitet stakleničkih plinova u privredi Zapadnog Balkana moraju snažno pasti.
Vlade ovih zemalja su potpisale Zelenu agendu za Zapadni Balkan (GAWB) još 2019. godine. Jedna mjera koja je predviđena GAWB akcionim planom do kraja 2024. je uvođenje cijene za ugljik, što je ključna ideja koja stoji iza Sistema trgovanja emisijama EU (ETS).
Zapadni Balkan trenutno nije dio ETS-a, što znači da je njihov izvoz u EU jeftiniji u odnosu na energiju i robu proizvedenu u EU u okviru ETS-a. Zato EU 2026. godine uvodi naplaćivanje takse na CO2 putem Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljika EU (CBAM).
Šta znači CBAM u kontekstu pregovora za EU članstvo?
Suština CBAM-a je da proizvodi iz zemalja koje nisu članice EU, a koji se izvoze u EU, moraju biti podložni dodatnom porezu na CO2 koji je nastao tokom njihove proizvodnje. Kako bi se kvantificirale emisije (a time i iznos koji treba platiti u okviru ETS šeme), kompanije na Zapadnom Balkanu su sada obavezne da počnu kvartalno podnositi izvještaje o CO2 emisijama za gvožđe i čelik, cement, đubrivo, aluminij, električnu energiju i hidrogen.
Uz stalno rastuće cijene CO2, Zapadni Balkan mora se rapidno dekarbonizirati kako bi ostao konkurentan EU. Ovo čini regionalnu implementaciju Europske zelene agende urgentnim strateškim ciljem. Brzo uključivanje Zapadnog Balkana u Sistem trgovanja emisijama EU (ETS) jedini je efikasan način da se ubrzano izbaci CO2 iz privrede, čime se neutralizira i utjecaj neevropskih sila u regionu. Potrebna su EU rješenja, na bazi zapadne tehnologije, omogućena EU i zapadnim kapitalom.
U postizanju ovog cilja, EU treba efikasnije komunicirati sa civilnim društvom i poslovnom zajednicom Zapadnog Balkana, ako želi stvoriti pritisak na donosioce političkih odluka da brže usvajaju zelene i druge reforme. Oni su joj najbolji saveznici u podsticanju održivog razvoja i osnov za daljnju integraciju regiona u drugim oblastima.
Nadja Škaljić je međunarodna pravnica, članica upravnog odbora Weidenfeld-Hoffmann Trust. Bivši je visoki savjetnik za politiku u Britanskoj delegaciji pri Evropskoj uniji.
Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.
