Šta danas predstavlja 8. mart: Neću cvijet, hoću svijet

Međunarodni dan žena - 8. mart obilježava se širom svijeta kao prilika za slavljenje postignuća žena i borbe za njihova prava. Historija datira iz borbe za ženska prava u radničkom pokretu, a prvi Međunarodni dan žena obilježen je 1909. godine. Danas se obilježava različitim aktivnostima i manifestacijama, ističući potrebu za ravnopravnošću spolova i borbu protiv diskriminacije žena.

Međutim, sve više se postavlja pitanje - da li se Međunarodni dan žena sve više svodi na komercijalizaciju kroz poklone poput cvijeća i slatkiša? Da li se danas ovaj dan zaista slavi uz istinsko sjećanje na hrabre žene koje su se nekad borile za vidljivost ženskih prava? Pogledamo li situaciju žena u Bosni i Hercegovini, jasno je da je potrebna još jedna revolucija kako bi žene zaista postigle potpunu ravnopravnost, ali i bile sigurne u društvu.

Tako i unatoč historijskim postignućima u području rodne ravnopravnosti, još uvijek postoji duboko ukorijenjena rodna neravnopravnost u mnogim aspektima društva. Rodni jaz u platama, nedovoljna zastupljenost žena u politici i poslovnim sferama, te predrasude i stereotipi koji ograničavaju ženski napredak, samo su neki od problema s kojima se suočavaju žene u BiH.

Sve prisutniji rodni jaz

Rodni jaz u platama prisutan je širom svijeta kao rezultat strukturalne rodne diskriminacije, koja se manifestira kroz nejednake prilike za žene u obrazovanju, zapošljavanju i pristupu resursima. Međunarodna organizacija rada (ILO) definira ovaj problem kao "strukturalnu rodnu diskriminaciju koja proizlazi iz horizontalne i vertikalne segmentacije radne snage".

Broj zaposlenih osoba u BiH je u decembru 2023. godine iznosio 852.813, od čega je 385.616 bilo žena. U poređenju s prethodnim mjesecom, broj zaposlenih opao je za 0,2 posto, dok je broj zaposlenih žena smanjen za 0,1 posto.

Istovremeno, broj registriranih nezaposlenih osoba u decembru 2023. godine iznosio je 343.500, od čega je 200.672 bilo žena. U odnosu na prethodni mjesec, bilježi se pad od 0,3 posto u ukupnom broju nezaposlenih, pri čemu je broj nezaposlenih muškaraca smanjen za 0,2 posto, a broj žena za 0,4 posto.

Žene su manje zastupljene na poslovima istraživanja i razvoja, te su prijavile svega 12 posto od ukupnih patenata u periodu od 2021. do 2022.

Segment gdje su žene zastupljenije u odnosu na muškarce je sudstvo. Prema podacima iz 2022. godine, zastupljenost žena u sudovima bila je 64 posto. Također, žene su više zastupljene i u javnom zdravstvu, gdje je zaposleno 23.457 žena i 8.271 muškarac.

Aida Eskić Pihljak iz Agencije za statistiku BiH kazala je za Bloomberg Adria TV kako se primjećuje veliki rodni jaz u zaposlenosti stanovništva od 25 do 64 godine života. "Žene su za gotovo 28 posto bile manje zastupljene na tržištu rada u 2022. godini".

Dodala je kako je udio majki ili žena s djecom mlađom od šest godina, koje su u 2022. godini bile zaposlene na puno radno vrijeme, iznosio samo 43 posto.

"Najveći procenat žena radi u takozvanim stereotipno ženskim oblastima kao što su zdravstvo i socijalna zaštita, te obrazovanje i društvene nauke", rekla je Pihljak, ističući da muškarci dominiraju u stereotipno muškim oblastima poput informativno-komunikacijskih tehnologija, proizvodnje, inženjerstva, građevinarstva i području usluga.

 

Kazna majčinstva i briga o drugima

"Kazna majčinstva" je ozbiljan, ali često zanemaren problem u poslovnom svijetu koji znatno utječe na profesionalni razvoj mnogih žena. Ova pojava odražava duboko ukorijenjene rodne neravnopravnosti i društvene predrasude koje još uvijek postavljaju brojne izazove pred žene.

Pojam služi kao adekvatan opis iskustva žena koje se, nakon perioda porodiljskog odsustva, vraćaju svijetu profesionalnih obaveza, kao i za sve zaposlene majke uopće. U mnogim slučajevima, žene koje se trude da usklade različite životne uloge često se suočavaju s ograničenjima koja ih sprečavaju da održe istu profesionalnu poziciju kao žene koje nemaju djecu ili njihove muške kolege, kazala je ranije za Bloomberg Adriju Nađa Firdus Kreso, Talent Development Specialist, porodična i sistematska psihoterapeutkinja.

"Kada razmišljamo i razgovaramo o 'kazni majčinstva', često naglašavamo finansijsku dimenziju, što nije iznenađujuće, s obzirom na to da su istraživanja pokazala da primanja majki koje rade opadaju za četiri posto po djetetu, dok primanja očeva rastu za šest posto. U prosjeku, zaposlene majke zarađuju manje od žena koje nemaju djecu, često zbog izbora poslova s kraćim radnim vremenom ili onih koji su manje plaćeni, ali manje stresni", kaže Firdus Kreso.

S druge strane, uloge koje žene obavljaju kod kuće, brinući se o porodici i domaćinstvu, često su nevidljive i nedovoljno cijenjene. Ova vrsta poslova obuhvaća kućanske dužnosti, brigu o djeci, starijima i osobama s invaliditetom, no često ostaje neprimijećena, potcijenjena i nedovoljno plaćena kada se obavlja profesionalno. Istovremeno, mnoge žene u BiH obavljaju ove poslove bez ikakve naknade, što dodatno naglašava njihovu nepravednu marginalizaciju.

Depositphotos

Femicid

Nasilje nad ženama, s posebnim naglaskom na femicid, predstavlja najekstremniji oblik rodno zasnovanog nasilja. U BiH broj femicida raste, dok mnogi slučajevi ostaju nekažnjeni, izazivajući duboku zabrinutost u društvu.

Prošle godine su održani brojni protesti širom države kao odgovor na porast broka slučajeva ubistava žena.

U novembru je održana konferencija za medije, sazvana nakon što se u Sarajevu dva dana ranije desilo još jedno ubistvo žene. Istaknuta je hitna potreba za unaprjeđenjem represivnih i preventivnih društvenih mehanizama zaštite žena od nasilja u porodici i femicida.

Prema istraživanju OSCE-a, tri od pet žena u BiH smatra da je nasilje uobičajena pojava u njihovim zajednicama, dok su četiri od deset žena doživjele psihičko, fizičko ili seksualno nasilje nakon navršene 15. godine života, često od partnera ili drugih osoba.

Podaci Federalnog zavoda za statistiku pokazuju da je u periodu od 2017. do 2021. godine 30 žena ubijeno u ovom entitetu, dok su od septembra 2019. do novembra 2022. godine najmanje 14 žena ubili trenutni ili bivši partneri ili bliski srodnici. U četverogodišnjem periodu samo jednom nasilniku nadležni sudovi su izrekli mjeru privremenog lišavanja slobode i zadržavanja, iako su, primjera radi, samo u 2022. godini za 278 osoba izrečene mjere zabrane približavanja žrtvi.