Kazna majčinstva: Kako rodne predrasude ugrožavaju profesionalni razvoj žena

U poslovnom svijetu "kazna majčinstva" predstavlja ozbiljan i često nepriznat problem koji značajno utječe na profesionalni razvoj mnogih žena. Ova pojava odražava duboko ukorijenjene rodne neravnopravnosti i društvene predrasude zbog kojih se žene još uvijek suočavaju s mnogim izazovima.

Iako su postignuti određeni pomaci u smjeru ravnopravnosti spolova, "kazna majčinstva" jasno ukazuje na prisutnost i utjecaj tih predrasuda u poslovnom svijetu Bosne i Hercegovine, ali i cijelog svijeta. Fenomen ističe potrebu za sistemskim promjenom kako bi se osigurala jednakost šansi i uvjeta za sve žene, bez obzira na njihovu ulogu majke.

Poduzetnica Lejla Duranović-Hamzić iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja, koja danas vodi uspješnu stomatološku ordinaciju "Al-da dent", dijeli svoju priču koja odražava izazove s kojima se mnoge žene suočavaju u poslovnom svijetu. Tokom svoje karijere, Lejla je dvaput doživjela otkaz zbog trudnoće.

Prva situacija dogodila se nakon što je završila stomatološki fakultet i zaposlila se u struci. Tek što je ostala trudna, dogovoreno je da ostvari šest mjeseci porodiljnog odsustva. Međutim, poslije poroda - nakon samo 40 dana - pozvana je da se vrati na posao, iako je dogovor bio drugačiji. Odbila je takav prijedlog i kao rezultat toga dobila je otkaz.

"Naravno, ne pristajem jer je dogovor bio šest mjeseci. Dobivam otkaz jer se nisam vratila na posao", priča Duranović–Hamzić za Bloomberg Adriju.

Bloomberg

Kada je dijete napunilo godinu, Lejla se zaposlila u drugoj stomatološkoj ordinaciji, gdje je radila tri godine. Međutim, kada je ponovno ostala trudna, ponovila se ista priča.

"Nakon tri godine rada ostajem u drugom stanju i isti slučaj se događa i u ovoj ordinaciji. Nakon dva mjeseca opet bivam pozvana na razgovor da se vratim na posao, iako je dogovor bio bar šest mjeseci. Nakon što sam odbila povratak na posao, dobivam ultimatum ili da radim ili otkaz. Ista priča, isti scenarij", prisjeća se ona.

Opet je izgubila posao zbog svoje uloge majke.

Prevazilaženje patrijarhalnih sistema

Ovaj pojam služi kao adekvatan opis iskustva žena koje se, nakon perioda porodiljskog odsustva, vraćaju svijetu profesionalnih obaveza, kao i za sve zaposlene majke uopće. U mnogim slučajevima, žene koje se trude da usklade različite životne uloge često se suočavaju s ograničenjima koja ih sprečavaju da održe istu profesionalnu poziciju kao žene koje nemaju djecu ili njihove muške kolege, objašnjava Nađa Firdus Kreso, Talent Development Specialist, porodična i sistematska psihoterapeutkinja.

"Kada razmišljamo i razgovaramo o 'kazni majčinstva', često naglašavamo finansijsku dimenziju, što nije iznenađujuće, s obzirom na to da su istraživanja pokazala da primanja majki koje rade opadaju za četiri posto po djetetu, dok primanja očeva rastu za šest posto. U prosjeku, zaposlene majke zarađuju manje od žena koje nemaju djecu, često zbog izbora poslova s kraćim radnim vremenom ili onih koji su manje plaćeni, ali manje stresni", kaže Firdus Kreso.

No, treba napomenuti da odluke o tim poslovima često oblikuju i poslodavci i društvo. Mnogi su zabrinuti zbog predanosti i dostupnosti zaposlenih majki, a ova zabrinutost postaje sve izraženija u današnjem svijetu gdje se konstantna dostupnost i apsolutna posvećenost poslu cijene više nego ikad. Ovaj pristup ukazuje na to da društvo i dalje često gleda na muškarce i žene kroz prizmu tradicionalnih rodnih uloga. U ovom tradicionalnom obrascu, žene su isključivo odgovorne za brigu o djeci, dok se od očeva očekuje da zarađuju i napreduju u karijeri.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u augustu ove godine broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 843.876, od čega su 378.462 žene. U odnosu na juli, broj zaposlenih osoba se smanjio za 0,5 posto, dok se broj zaposlenih žena smanjio za 0,7 posto.

Prema Anketi o radnoj snazi iz 2022. godine, od ukupnog broja zaposlenih u BiH, samo je 36,8 posto žena. Žene navode neplaćeni rad u oblasti brige kao jedan od glavnih razloga zašto ne traže posao, ne pokreću vlastite biznise te su primorane da rade skraćeno radno vrijeme ili uspore svoje profesionalno napredovanje i usavršavanje.

Kad žene postanu majke, suočavaju se s nizom izazova koji često rezultiraju stagnacijom ili silaznom putanjom njihove karijere dok preuzimaju odgovornosti za brigu o svojoj djeci, ukazuje Branislava Crnčević Čulić iz Agencije za ravnopravnost spolova BiH.

"Ponekad je razlika u platama između majki i onih zaposlenih žena koje nisu majke, zapravo veća od jaza u platama između muškaraca i žena", navodi Crnčević Čulić za naš medij.

Jedno od rješenja za ovaj problem je prevazilaženje patrijarhalnih stavova, tradicije i stereotipnog razmišljanja. To može biti ključ za unapređenje ostvarivanja ljudskih prava kako za žene tako i za muškarce, a posebno na radnom mjestu. "Osim ovoga, potrebno je raditi direktno na poboljšanju pozicije i uloge zaposlenih žena".

Očekivanja koja društvo postavlja pred zaposlene majke igraju ključnu ulogu u oblikovanju njihovog samopouzdanja i njihovom odnosu prema izazovima koje susreću u poslovnom svijetu. Može se primijetiti da ovdje dolazi do klasičnog Pigmalionovog efekta ili tzv. "samoispunjavajućeg proročanstva".

Drugim riječima, kako objašnjava Firdus Kreso za Bloomberg Adriju, ako društvo očekuje da zaposlene majke neće biti u stanju nositi se sa zahtjevima posla, one same počinju vjerovati u to i prenose takva očekivanja na svoje kolegice, nerijetko ih i osuđujući.

Uz finansijski aspekt, važno je ukazati i na psihosocijalni aspekt ovog problema. Razumijevanje da porodiljsko odsustvo nije odmor, da je potrebna podrška pri povratku na posao i uspostavljanju ravnoteže između različitih uloga, te da zaposlene majke ne iskorištavaju porodicu kao izgovor izrazito je bitno.

"Odsustvo koje je neizbježno zbog porodičnih obaveza ne bi smjelo biti tumačeno kao manjak posvećenosti, ambicije ili odustajanje od poslovne karijere koja je dosad izgrađena. Umjesto toga, trebali bismo cijeniti napore zaposlenih majki u balansiranju svojim prioritetima", zaključuje Firdus Kreso.

Izvor  / Nađa Firdus Kreso

U 2020. godini, Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine zajedno s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH provela je "Istraživanje o utjecaju rodne podjele porodičnih i kućanskih poslova na profesionalni život zaposlenih žena u BiH". Rezultati istraživanja jasno pokazuju da i dalje postoji izrazita rodna neravnopravnost u podjeli kućanskih poslova i brizi za djecu, što ostavlja negativne posljedice kako na privatni tako i na profesionalni život žena u zemlji. 

Žene su i dalje manje plaćene od svojih muških kolega. Prema podacima koji su dostupni na platformi Plata.ba, žene u BiH zarađuju 14,8 posto manje od muškaraca. Prema komparativnoj analizi mehanizama izvještavanja o rodnom jazu u platama "Razotkrivanje nepravilnosti i rodno okruženje u Bosni i Hercegovini", žene ostvaruju samo 53,7 posto prihoda muškaraca u BiH.