.webp){kind=icon}
Pokazalo se da IT industrija ima značajan potencijal da pokrene ekonomski rast, kreirajući nova radna mjesta i stvaranje novih prihoda. Prema podacima Bisnode, u BiH djeluje više od 900 privrednih subjekata koje se bave računarskim programiranjem, savjetovanjem i djelatnostima povezane s njima, a novac koji obrću mjeri se stotinama miliona KM. Pet najuspješnijih kompanija iz ovog sektora u 2021.godini je ostvarilo prihode blizu 200 miliona KM, a prema podacima Bit Alijanse, asocijacije koja okuplja IT kompanije, u Kantonu Sarajevu, gdje je pozicionirano najviše kompanija, njih čak 100 ima prihod veći od milion KM.
Međutim, da bi ova izvozno-orijentirana i brzorastuća grana privrede mogla rasti i razvijati se potrebno je poduzeti i mjere kojima će se ovim kompanijama olakšati dolazak do kvalifikovanog kadra i njihovo zapošljavanje. Prema podacima nekoliko studija koje su rađene o IT sektoru u BiH, procjenjuje se da je u ovom trenutku IT sektor spreman zaposliti čak 5.000 radnika, što bi omogućilo da ukupni prihod industrije u roku od dvije godine dostigne iznos od dvije milijarde KM, što bi bio rast od skoro 50 posto za samo dvije godine.
''Nedostatak kvalifikovane radne snage nam je najveći problem. Iz obrazovnih institucija ne izlazi dovoljan broj kvalifikovane radne snage i zaista je potrebna reforma u ovom segmentu. Neophodno je osnivanje modernog fakulteta za informacione tehnologije pri Univerzitetu Sarajevu, zašto postoji deklarativna opredijeljenost Vlade KS'', za Bloomberg Adriu kaže Damir Maglajlić, direktor Bit Alijanse.
Svojim radom i zalaganjem Bit Alijansa je uspjela uvrstiti IT industriju u Strategiju razvoja FBiH 2021.-2027. kao stratešku granu privrede, međutim prema riječima Maglajlića, do sada nisu imali previše razumijevanja od strane Vlade FBiH niti je bilo nekih velikih ulaganja u IT.
Facebook
Najveći problem je pronalazak i zadržavanje kvalifikovane radne snage, kaže Maglajlić
''Najveće razmijevanje imamo od strane Vlade KS, što je razumljivo jer oko 60 posto IT kompanija djeluje na području ovog kantona. Vlada KS ,IT industriju vidi kao motor razvoja kantona. Ono što očekujemo od Vlade FBiH je da će posegnuti za nekim strateškim investicijama u obrazovanje i zaposlene kako bi se pomoglo IT industriji'', dodaje Maglajlić.
Također, ova industrija, suočena s visokim nametima, teško zadržava radnu snagu za kojom postoji velika potražnja u zapadnim zemljama. Prema istraživanju i podacima Bit Alijanse, BiH u prosjeku godišnje napušta 4,5 posto od ukupnog broja zaposlenih IT stručnjaka (cca. 150 stručnjaka) što multiplicira negativan uticaj na IT kompanije jer limitira mogućnosti preuzimanja novih poslova. Ukupan procijenjeni negativni uticaj na društvo i ekonomiju zemlje je veliki. Okvirne procjene pokazuju da jedan senior software developer svojim odlaskom iz BiH prouzrokuje direktnu i indirektnu štetu od četiri miliona KM. Ta šteta se ogleda u propaloj investiciji, tj. u uloženim sredstvima za njegovu edukaciju koja se procjenjuju na 200.000 KM, oportunitetnim troškovima koji se procjenjuju na 1.800.000 KM za sljedećih 10 godina.
Iz tog razloga su još 2019. godine uputili Amandman na Prijedlog zakona o doprinosima FBiH kojim bi se uvele određene olakšice za kompanije u ovom sektoru.
Prema ovom amandmanu, za radnike zaposlene u IT industriji kojima se isplaćuje mjesečna plaća u visini iznad prosječne mjesečne plaće u Federaciji BiH, mjesečna osnovica za obračun doprinosa predstavlja iznos prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku u prethodnih šest mjeseci, pod uslovom da je mjesečna plaća povećana u visini od 15 do 20 posto u odnosu na iznos prosječne mjesečne plaće isplaćene tom radniku u periodu od prethodnih šest mjeseci. U svakoj narednoj godini osnovica ostaje ista, osim za slučaj dodatnog povećanja plaće kada će osnovica predstavljati iznos od 90 posto prosječne plaće isplaćene u prethodnih šest mjeseci, s tim što dodatno povećanje plaće može iznositi maksimalno 20 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Na ovaj način ne bi se umanjili prihodi budžeta i fondova, a omogućilo bi se značajno rasterećenje cijene rada visokokvalificiranih radnika što bi sigurno imalo kao rezultat zaustavljanje daljnjeg odliva kadrova i stvaranje realnih pretpostavki za njihov povratak, te ukupno povećanje konkurentosti IT sektora FBiH, što osim razvoja postojećih kompanija može predstavljati i potencijalni faktor privlačenja novih domaćih i stranih investicija u ovoj industriji.
Iz Bit Alijanse su pojasnili da se predloženi amandman odnosi se isključivo na stručne radnike u IT sektoru i primjenjiv je jedino u slučaju kada poslodavac poveća plaću takvom radniku i to za minimalno 15 posto. Tada dolazi do umanjenja osnovice, ali ona opet ne može biti niža od osnovice koja je bila prije tog povećanja. To znači da fondovi ne gube bilo kakav prihod, a poslodavci imaju manji trošak kod povećanja plaća, što im osigurava sredstva ne samo za povećanje plaća već i novo zapošljavanje.
''Ako pogledate naše okruženje, vidjet ćete da postoje različiti modaliteti pomoći IT industriji za dalji razvoj kako bi kreirala više radnih mjesta i samim tim veće prihode. Naprimjer, pojedine zemlje ukidaju porez na dohodak na određeno vrijeme i uvode razne druge olakšice zbog čega mi ne možemo biti konkurentni tim kompanijama'', naglašava Maglajlić.
Parlament FBiH
Usvajanje fiskalnih zakona na čekanju
S obzirom da je usvajanje fiskalnih zakona još uvijek na čekanju, a ovaj amandman je predložen prije tri godine, na pitanje šta očekuju od parlamentaraca, Maglajlić ističe da su razgovarali sa nekoliko klubova i zastupnici razumiju ono što traže.
''Bitno je naglasiti da je Parlament FBiH usvojio Strategiju razvoja FBiH u kojoj se navodi da ''IT sektor treba pozicionirati kao najperspektivniji i najbrže rastući sektor u FBiH, te kako bi se obezbijedio rast i razvoj IT preduzetništva i startup kompanija u softverskoj industriji, neophodno je osigurati poticajnu poresku politiku za kompanije iz IT sektora''. Dakle, Parlament je usvojio obavezu kreiranja povoljnog poreskog okruženja za IT kompanije. Ne tražimo da ne plaćamo doprinose, nego da nam se omogući da našim uposlenicima povećamo plaće i da plaćamo doprinose na nivou od prije povećanja i da u narednoj godini plaćamo doprinose na veće plaće. Država ne gubi ništa. Više će izgubiti ako našim zaposlenicima ne povećamo plaće'', pojašnjava Maglajlić.
Ukoliko vlast ne prepozna potencijal IT sektora, nastavit će se odliv kvalifikovanog kadra.
''Vlast mora konačno kreirati mjere koje će osigurati brži razvoj ili ćemo izgubiti svaku šansu da razvoj ubrzamo i koliko toliko hvatamo korak sa razvijenim državama. Ukoliko se to ne uradi, bit će teško zadržati i vratiti ljude. Bez promjena bojim se da će IT industrija stagnirati, a želimo je vidjeti kao motor razvoja BiH, sa još nekoliko hiljada novozaposlenih'', zaključuje Maglajlić.
