PROGNOZA Šta očekivati od tržišta zlata u 2024. godini

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, kazao je za Bloomberg Adriju da je cijena zlata dosegnula visok nivo u posljednje dvije godine, no ne predviđa daljnji rast u narednoj godini kako na globalnom tako ni na tržištu Bosne i Hercegovine.

"Nekada smo mi u BiH, imali turske i austrijske dukate, i to je uvijek služilo kao posljednja slamka spasa u slučaju potreba za novcem. Lično ne očekujem daljnji porast cijena zlata, već je ovo dostiglo prilično visok nivo. Neće biti više povećanja cijene zlata", kazao je Pavlović.

Objasnio je kako je do povećanja cijene zlata prvo došlo zbog dešavanja u Ukrajini, a zatim u Izraelu i Gazi.

"Jer kad god je nestabilnost u politici, a da ne kažem ratni sukobi, svako ko ima novac, razmišlja da ga pretvori u nešto što će biti trajno, neće izgubiti na vrijednosti, a u slučaju potrebe da se kreće iz jedne zone u drugu, može to potpuno legalno nositi", kaže on.

Inflacija je imala značajan utjecaj na uvoz zlata u BiH, ali i izvoz, budući da su građani Bosne i Hercegovine, suočeni s ograničenim sredstvima, težili zaštiti vrijednosti novca kroz sigurno utočište u zlatu i plemenitim metalima.

U 2022. godini, u našu državu uvezeno je zlata i plemenitih metala u vrijednosti od 50,6 miliona KM, uz plaćenih 9,2 miliona KM dažbina. Najviše uvoza dolazilo je iz Turske, Italije, Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država. Interesantno je napomenuti da su ove zemlje također bile glavne destinacije izvoza plemenitih metala iz BiH.

Zlatne pločice

Pavlović ističe da ljudi koji imaju dostupan gotov novac, a nisu u mogućnosti investirati u nekretnine kao trajno dobro, sve više razmatraju alternativne opcije.

Objašnjava kako se trenutna situacija karakteriše time da pojedinci koji raspolažu s dostupnim gotovim novcem, ali ne u iznosima koji bi se mogli koristiti za kupovinu nekretnina kao dugoročnih investicija, sve više odlučuju investirati u "zlatne pločice", koje su već odavno u upotrebi na Zapadu.

Pločice su težine od nekoliko grama i oblikovane su poput kreditnih kartica te su ih certificirale države u kojim su proizvedene. U mnogim zemljama već postoje automati gdje umjesto da dobijete gotovinu, možete dobiti zlatnu pločicu ubacivanjem kreditne kartice. Ova inovacija predstavlja oblik ulaganja u dugoročnu vrijednost.

U suštini, otvara se sekundarno tržište trenutnog zlata, budući da se ove pločice smatraju monetarnim zlatom - zamjenjivim za novac. Oni koji nemaju značajne svote gotovine, ali imaju ušteđevinu koju bi željeli pretvoriti u dugotrajnu imovinu, sve više kupuju ove zlatne pločice.

Unatoč tome što su pločice još uvijek relativno rijetke u Bosni i Hercegovini, samo nekoliko zlatara ih prodaje, sigurno je da je protuvrijednost novcu mnogo lakše dostupna na evropskom tržištu, gdje je pretvaranje gotovine u trajnu vrijednost postalo uobičajeni oblik finansijske strategije.

Kako je ranije za naš medij kazao Saša Košćica, vlasnik zlatare Šarm, potražnja u 2022. godini bila je snažna i na nju globalne turbulencije nisu imale utjecaj. Upravo su pločice bile najtraženije.

"Prošle godine je zabilježena najveća potražnja za investicionim pločicama i naravno burmama, kao i nakitom koji se mora kupiti za posebne prilike", kaže Košćica.

Depositphotos

Postoje dva ključna aspekta povezana sa zlatom. Prvo, zlato je sirovina za proizvodnju nakita. S druge strane, tu je čuvanje zlata kao vrijedne rezerve. Kada postoji povećan rizik od sukoba ili nestabilnosti, zlato se često čuva kao sigurnost za buduću potrošnju ili nužnost.

Kada su rizici visoki, čuva se za period kada sredstva stvarno budu potrebna, objašnjava Pavlović. Suprotno tome, potrošnja ili kupovina zlatnog nakita obično opada u razdobljima veće ekonomske stabilnosti.

"Postoji balans između te dvije namjene zlata, a velike centralne banke praktično čuvaju zlato kao svoju rezervnu monetu i koriste ga upravo u ovakvim situacijama. A kada prođu političke i ratne situacije, onda se praktično vraćaju novcu, jer novac služi za investiranje, a investiranje je jednako prinos – prinozaposlenje", zaključuje Pavlović.

Analitičari BBA

Analitičari Bloomberg Adrije u 2024. godini predviđaju daljnji rast cijena zlata. Centralne banke nastavljaju akumulirati zlato, s porastom zaliha od 14 posto na godišnjem nivou u prvih devet mjeseci 2023. godine, iako je tempo usporio u drugom kvartalu zbog prodaje Turske.

"Cijena je porasla za devet posto od početka godine, sa značajnim dijelom samo u oktobru 2023. Kao odgovor na izbijanje rata između Hamasa i Izraela, cijena zlata naglo je porasla, povećavajući se za 7,3 posto mjesečno. Ovo je bio drugi veliki skok cijene, nakon skoka u martu 2023. zbog tržišne uznemirenosti izazvane bankarskom krizom", navode analitičari Bloomberg Adrije.

Iako se predviđa moguće usporavanje tempa kupovine zlata centralnih banaka u 2024., ne očekuje se značajan pad cijena s obzirom na druge relevantne faktore. S druge strane, očekuje se da će dolar oslabiti u 2024. naspram košarice valuta, što će gurnuti potražnju i cijenu zlata prema gore.

Viša analitičarka makroekonomije i tržišta kapitala Marina Petrov Savić objašnjava da će cijene zlata i dalje rasti dok god su makroekonomski uvjeti nestabilni, a centralne banke ostaju naklonjene zlatu, doprinoseći rezistentnosti cijene zlata.

"Slabljenje dolara u odnosu na korpu valuta u narednom periodu će dodatno utjecati na bolju tražnju za zlatom. Pored toga, i troškovi proizvodnje zlata su u posljednjih nekoliko godina porasli, što zbog povećanja troškova, što zbog smanjenog kvaliteta rude zlata, što podržava ove, sada povišene cijene", navodi ona.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar