.webp){kind=icon}
Europska komisija usvojila je početkom studenog 2023. godine novi Plan rasta za Zapadni Balkan s ciljem donošenja nekih od koristi članstva regiji prije pristupanja. Novi Plan rasta za Zapadni Balkan služi poticanju rasta i smanjenju socio-ekonomskog jaza između EU i zemalja Zapadnog Balkana, rekao je za naš medij Vjekoslav Domljan, rektor Sarajevo School of Science and Technology (SSST) i redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.
Cilj Plana je omogućiti partnerskim zemljama da intenziviraju reforme i ulaganja kako bi znatno ubrzali proces proširenja i rasta svojih ekonomija. "BiH treba pojačati utkivanje svog tržišta u tržište EU i tržište regije smanjivanjem barijera u relevantnim sektorima", rekao je Domljan. "U sklopu toga treba intenzivirati ekonomsku integraciju sa zemljama Zapadnog Balkana, baziranu na EU pravilima i standardima."
U tu svrhu je predložen novi Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan, vrijedan šest milijardi eura, za period 2024-2027. Isplate će se vršiti tek kad se provedu dogovorene reforme, naveli su iz Europske komisije.
Nužno je ubrzati temeljne reforme, bazirane na fundamentima EU - vladavina prava, temeljna prava i demokratske institucije - koje će poboljšati održiv ekonomski razvoj, uključujući jačanje inozemnih izravnih investicija (III) i jačanje regionalne stabilnosti, ističe Domljan. "Ako bi se tražila ključna riječ Plana rasta, to je jaz, odnosno smanjivanje jaza u socio-ekonomskoj sferi."
To znači da stopa ekonomskog rasta BiH mora biti znatno veća od stope rasta EU i da se blagodati tog povećanog nacionalnog blagostanja ravnomjernije dijele i tako smanjuje ekonomska i socijalna nejednakost, dodao je. "Ako bi se pregledalo dokumenta ekonomske i socijalne politike BiH, vidjelo bi se da tamo nema riječi produktivnost."
A upravo je ona od temeljnog značaja za društvo u kojem je već 10-ak godina broj umrlih veći od broja rođenih, što se dodatno pogoršava snažnom emigracijom. Dakle, nema drugog puta no povećati produktivnost, a u bosanskohercegovačkim politikama ima svega osim toga, rekao je Domljan.
Bloomberg
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je izjavila da s usvajanjem novog Plana rasta za Zapadni Balkan, vrijednog šest milijardi eura, EU približava privrede Zapadnog Balkana Evropskoj uniji.
"Plan će omogućiti Zapadnom Balkanu da ubrzo osjeti koristi u ključnim oblastima našeg jedinstvenog tržišta, uključujući slobodan promet robe, usluga i radnika, jedinstveno područje plaćanja u eurima, pa sve do transporta, energije i jedinstvenog digitalnog tržišta", poručila je ona.
Druga ključna riječ je jedinstven prostor. "Budući da i u BiH i u regiji dominiraju političari koji se rukovode populizmom, koji svoj opstanak na vlasti baziraju na fingiranim i stvarnim svađama, teško je očekivati jače integriranje, a pogotovo da njegove plodove budžetarijat podijeli s prekarijatom", ističe Domljan.
Ozbiljnost osmišljavanja reformi odnosno stupanj populizma se najbolje vidi po licitiranju koji entitet će imati veću minimalnu plaću, umjesto da govore o povećanju medijalne plaće. Čak i ne znaju kolika je ta medijalna plaća. "Stoga i ne čudi da EU pod fundamentima u širem smislu podrazumijeva i jačanje statistike", dodao je.
Vjekoslav Domljan
Ključni agent promjena bh. društva su poslodavci, kakvi god bili i šta god mislili o njima, smatra Domljan. "Ključno je mapirati bh. regije i ustanoviti njihove postojeće i potencijalne komparativne prednosti. S tim u vezi ključno je identificirati kompanije koje su to već ili mogu postati lideri razvoja, odnosno lideri lanaca vrijednosti."
Potrebno je podržati lokomotive razvoja razvojem znanstveno-istraživačke infrastrukture kroz javno-privatno partnerstvo.
Domljan smatra da su drugi agent promjena gradovi koji imaju karakter regionalnih (univerzitetskih) središta. "Nažalost, fiskalni sistemi u BiH su takvi da su gradovima nametnuli obveze, a uzeli novčanik. Unatoč tome, moguće je raditi na razvoju inovacijskih distrikta tih gradova i tim putem jačati konkurentnu prednost regija i pozicije njihovih lanaca vrijednosti."
Naime, bez razvoja privatnog sektora nema razvoja srednje klase, a bez nje stabilnosti društva i razvoja demokracije. No, u BiH, kao jedinoj zemlji u Europi poslije pada Berlinskog zida, raste javni sektor dok se u svim drugom zemljama Europe smanjuje.
"Stoga ne čudi da je među top deset kompanija po zaposlenosti samo jedna privatna firma, a sve ostale javne, dok je među top deset po profitabilnost samo jedna javna kompanija", ističe Domljan. Dodaje da ako se još ima u vidu da te javne kompanije stvaraju gubitke (vlast neće da prezentira konsolidiranu bilancu sektora javnih kompanija) i da imaju za 40 posto veću prosječnu plaću od privatnog sektora, stvari postaju vrlo jasne.
Bloomberg
Stoga su treći agent promjena financijske institucije. Nakon globalne financijske krize 2007-2009. novac je ostao zarobljen u financijskom sistemu, za što je BiH, globalno promatrano, idealan primjer. Stavljanje banaka u poziciju pravnog monopola i sprečavanje pojave bilo koje druge kreditno-depozitne institucije omogućava bankama da daju 0,01 posto kamatnu stopu na depozite i ostvaruju ekstra profite dilajući depozite javnog sektora, dodaje Domljan.
"Stoga treba deregulirati i liberalizirati financijski sistem i tako omogućiti pojavu konkurencije bankama", naveo je. "Primjerice, BiH ne radi ništa na dekarbonizaciji, pa bi bilo idealno formirati strateški investicijski fond koji bi financirao dekarbonizaciju, između ostaloga i izdavanjem zelenih obveznica."
Veća financijska reforma i kroz nju privlačenje sredstava dijaspore mogu osigurati da se postojeća stopa rasta narodnog dohotka udvostruči i tako smanji jaz u odnosu na EU, zaključuje Domljan.
