Ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini nakon pada u junu, u julu bilježi rast i na mjesečnom i na godišnjem nivou. Mjesečni rast uglavnom je potaknut rastom proizvodnje intermedijarnih proizvoda, a na godišnjem nivou proizvodnjom energije.
Kada je riječ o oblastima djelatnosti, najveći mjesečni rast je zabilježen u rudarstvu, dok je pala proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom i gasom. S druge strane, na godišnjem nivou najveći rast je zabilježen u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, dok je pala proizvodnja u rudarstvu.
Posmatrano po oblastima djelatnosti, proizvodnja baznih metala je na mjesečnom nivou porasla za 56,5 posto, ostalih saobraćajnih sredstava za 49,9 posto, te je u oblasti ostale prerađivačke industrije zabilježen rast od 24,3 posto. Najveći pad od 48 posto bilježi proizvodnja računara te elektronskih i optičkih proizvoda. Na godišnjem nivou proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava je porasla za 213,5 posto, a rast od 56,5 posto zabilježen je u ostaloj prerađivačkoj industriji.
Kada je riječ o Evropskoj uniji, koja je najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH, u augustu je zabilježen pad aktivnosti kako u sektoru usluga tako i u proizvodnji.
Brojke su također donijele upozorenja da će se proizvodnja u bloku od 20 zemalja u ovom kvartalu smanjiti.
Brojke su bile posebno loše u Njemačkoj, gdje je ukupna aktivnost opala najbržim tempom od prvog vala pandemije, koji je zaustavio ekonomiju u maju 2020. godine. Francuska je izvijestila o trećem mjesečnom padu proizvodnje, dok se ostatak regije umjerenije smanjio.
Pročitaj više:
Industrijska proizvodnja u RS-u pada šesti mjesec zaredom
Analiza Adria regije: Industrijska proizvodnja u najboljem će slučaju stagnirati
Prihodi regionalnih tekstilnih kompanija skočili za 33,5 posto, predviđa se daljnji rast
Podaci pokazuju da će se eurozona smanjiti za 0,2 posto u trećem kvartalu, u poređenju s rastom od 0,3 posto u tri mjeseca do juna, prema Cyrusu de la Rubiji, glavnom ekonomisti Hamburške komercijalne banke.
"To jača ruke onih koji se zalažu za pauzu u septembru", rekao je Dirk Schumacher, ekonomista u Natixisu. "Ekonomija očito ne ide dobro s obzirom na ove brojke".
Tarik Kadrispahić, stručnjak za industriju i direktor Targera, u komentaru za Bloomberg Adriju je kazao da su statistike uglavnom dobre, bilježi se manji ili veći rast po skoro svim za BiH bitnim granama industrije.
"Ima, doduše, kod određenih kompanija naznaka da je recesija u Njemačkoj u posljednjih nekoliko mjeseci izazvala pad potražnje. Takve kompanije su i same na potezu da što prije nađu dodatne kupce, projekte ili tržišta. A to je ujedno i lijek za sve buduće krize ili recesije, raznovrsnost kupaca i tržišta. Jer i pored recesije je EU tržište toliko veliko da je dovoljno otkinuti mali udio njihovog uvoza iz Kine i tako narudžbama pretrpati cijelu bh. ekonomiju", istaknuo je Kadrispahić.
Bosna i Hercegovina bi od 2023. do 2026. godine, prema projekcijama, mogla ostvariti rast fizičkog obima industrijske proizvodnje po stopama od 2,2 do 4,8 posto, navode iz Direkcije za ekonomsko planiranje BiH u informaciji o perspektivama.
U informaciji se navodi da se u posmatranom periodu u svijetu očekuje postepena stabilizacija ekonomskih prilika, što će se odraziti i na kretanje obima proizvodnje, zaposlenosti i izvoza.
Osim kretanja u vanjskom okruženju, industrijska proizvodnja u BiH će zavisiti i od internih dinamika, prije svega onih u vezi s unapređenjem poslovnog ambijenta.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...