Loše vremenske prilike u prvoj polovini godine loše su se odrazile na pčelarstvo, ali su i tada pčelari u Bosni i Hercegovini bili optimistični i nadali se da nije sve izgubljeno. Kraj juna i sedmi mjesec donijeli su nešto povoljnije vrijeme, zbog čega su pčelari, posebno oni u Hercegovini, zadovoljni prinosima.
Situacija u Kantonu Sarajevo je nešto drugačije, te nešto bolje prinose bilježe pčelari čije su pčele imale ispašu na nadmorskim visinama iznad 400 metara.
"Prva polovina godine bila je zaista katastrofalna. Podbacila je rana voćna paša, pa je zatim u maju podbacio bagrem i amorfa. Taj podbačaj najbolje oslikava podatak da u maju samo dva dana nije padala kiša. Nakon toga je lipa dobro zakasnila, a prinos je bio minoran i nije prelazio tri-četiri kilograma po društvu", za Bloomberg Adriju kažu iz Društva pčelara Kantona Sarajevo.
Dodaju da kraj juna i juli donose dobre paše na lokacijama iznad 400 metara nadmorske visine. U nekim dijelovima pčele su u kratkom vremenskom periodu napunile medišne nastavke.
"Tako da godine ne možemo ocjenjivati na osnovu nekoliko mjeseci, nego moramo posmatrati čitavu godinu. Kakva je bila ukupno, imat ćemo sliku u aprilu iduće godine. Ukratko, prinosi su bili dosta ispod očekivanih i prosječnih, izuzev nekih planinskih područja", ističu iz ovog društva.
Unatoč niskim prinosima i rastu cijena u svim segmentima, cijena meda je, kako kažu iz Društva pčelara KS, ostala ista, a prošle godine je kilogram u prosjeku koštao od 20 do 25 KM. Ipak, neki pčelari smatraju da je cijena mala, posebno uzimajući u obzir da Kanton Sarajevo ne obiluje izdašnim pašama te su pčelari prinuđeni na selidbu pčela, što iziskuje veliki angažman, dobro poznavanje lokacija i u konačnici znači i veće troškove.
"Da bi ovo postigli, pčelari treba da su dobro opremljeni, što podrazumijeva da posjeduju vozila za prevoz pčela, SMS vage, 'električne čobanice' te savremenu opremu za vrcanje. I pored svega ovoga pčelar mora da se angažuje na proizvodnji i ostalih pčelinjih proizvoda kao što su polen, propolis, matična mliječ, rojevi i vosak", kažu iz Društva pčelara KS.
Depositphotos
Veliki problem koji godinama muči pčelare jeste i preplavljenost bosanskohercegovačkog tržišta patvorenim medom, što ugrožava i pčelare i potrošače, a nadležne institucije skoro ništa ne rade po ovom pitanju.
"Koliko nam je poznato, ništa nije urađeno s ciljem rješenja ovog problema, jer se i danas pored puta u svako doba može kupiti svaka vrsta meda u teglama bez ikakve deklaracije", kažu iz Društva pčelara KS.
Prinosi meda u Hercegovini ove godine su bolji nego nekoliko prethodnih, pa se očekuje da će ova godina biti solidna, ocjena je hercegovačkih pčelara.
Pčelar Nikola Barzut kazao je za Srnu da je med ove godine izuzetnog kvaliteta.
"Ne očekujemo probleme do kraja godine, koja je za sada opravdala očekivanja, jer su prethodne bile izuzetno loše", rekao je Barzut.
Trebinjski pčelari ističu i da bi im dobro došla podrška institucija jer je oko 20 posto pčelara s područja ovog grada prestalo da se bavi tim tokom prethodnih nekoliko loših godina, a značilo bi im i da što češće mogu da izlažu u centralnim gradskim dijelovima.
Proizvođač meda Obrenija Drapić istakla je da je taj vid proizvodnje veliki posao i investicija, te da dva čovjeka treba da rade cijelu godinu da bi imala 100 društava i da mogu imati neku korist od pčela.
Depositphotos
Pčelari iz Bileće ove godine očekuju prinos od oko 20 kilograma po pčelinjem društvu, što je solidno u poređenju s prethodnim godinama, kada mnogi nisu nikako imali meda, jer im vremenske prilike nisu pogodovale, zbog čega je ovaj proizvod i poskupio i koštao 25 KM po kilogramu.
Kilogram meda u Hercegovini ove godine moguće je kupiti već od 20 KM.
"Pčelari na Romaniji mogu biti zadovoljni ovogodišnjim prinosom meda, uprkos obilnim kišama u vrijeme behara i cvjetanja livada, procjenjuju da su ove godine proizveli 30 tona meda", rekao je Srni sekretar Udruženja pčelara Glasinac Slaviša Knežević.
Knežević je ukazao na to da je ova godina bila lošija nego prošla i da je različit prinos u pojedinim mikrolokalitetima.
On je istakao da za proizvedeni med u najvećem broju slučajeva imaju stalne kupce, koji su se ranije uvjerili u kvalitet ovog proizvoda.
"Cijena kilograma meda je od 25 KM do 30 KM i uvijek se proda, jer zahvaljujući prepoznatljivom kvalitetu romanijski med ima stalne kupce", rekao je Knežević.
.webp){kind=icon}
