Tržište BiH preplavljeno medom iz Hrvatske i Turske, uvoz 10 puta veći od izvoza

Početak 2023. godine bio je težak za pčelare u Bosni i Hercegovini s obzirom na nepovoljne vremenske prilike što se uveliko odrazilo na prinose u nekim dijelovima. U prvih deset mjeseci prošle godine zabilježen je pad izvoza i uvoza meda u BiH kako količinski tako i vrijednosno. Ipak, podaci pokazuju da je vrijednost uvoza deset puta veća od vrijednosti izvoza.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH) u periodu od januara do oktobra 2023. godine iz BiH je izvezeno 6,8 tona meda što je za 4,9 tona manje u poređenju s istim periodom 2022. godine. Vrijednost izvoza u posmatranom periodu je manja za 17,9 posto.

Vrijednost uvoza prirodnog meda za deset mjeseci lani iznosio je 2,5 miliona KM, što je manje za 31,9 posto od uvoza u istom periodu u 2022. godini, a kada se posmatra uvoz količinski, on je iznosio 362,8 tona i manji je za 187,6 tona u odnosu na prvih 10 mjeseci 2022.

U prošloj godini med se iz BiH u najvećem dijelu izvozio za Srbiju, kao i u zemlje Arapskog zaliva - Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate, Bahrein, dok se u BiH najviše uvozio iz Hrvatske i Turske.

Iz VTK BiH kažu da je prosječna jedinična vrijednost uvoznog meda iz Turske po kilogramu iznosila 4,4 KM, dok je prosječna jedinična vrijednost izvoznog meda iz BiH u Saudijsku Arabiju iznosila 44,9 KM po kilogramu.

"Generalno, prosječna izvozna jedinična vrijednost ove godine je bila 34,3 KM po kilogramu, a već duži niz godina uvozna jedinična vrijednost je 7,5 KM po kilogramu", rekli su za Srnu iz VTK BiH.

U prva dva kvartala 2023. godine u poređenju s istim periodom 2022. na zelenim pijacama u BiH prodata je veća količina meda, dok je u trećem kvartalu zabilježen pad. Također, prosječna cijena je u 2023. zabilježila rast u poređenju s 2022.

Iz VTK BiH navode da BiH raspolaže izvanrednim prirodnim resursima koji su osnov za razvoj pčelarstva, što ukazuje na ogromne potencijale ove privredne djelatnosti, dok sve veća potražnja za medom otvara velike mogućnosti za ozbiljniji razvoj domaćeg pčelarstva.

"Sve češći problem sa kojim se suočavaju proizvođači, ali i potrošači, jeste krivotvorenje meda. Ovaj problem nije samo prisutan u našoj zemlji nego i na tržištu regiona, ali i EU", dodaju iz VTK BiH.

Problem patvorenog meda prisutan je duži niz godina. Iz Društva pčelara Kantona Sarajevo ranije su za Bloomberg Adriju rekli da do sada nadležne insitucije nisu uradile ništa kako bi se smanjila količina 'lažnog meda' na tržištu.

''I danas se pored puteva može u svako doba kupiti svaka vrsta meda u teglama bez ikakve deklaracije'', dodali su.