Nakon tri uzastopna mjesečna pada, industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj blago je porasla. Međutim, na godišnjem nivou zabilježen je šesti uzastopni pad.
Rastu na mjesečnom nivou najviše je doprinio rast proizvodnje intermedijarnih proizvoda i energije. Mjesečni pad zabilježen je kod trajnih i netrajnih proizvoda za široku potrošnju.
Na godišnjem nivou zabilježen je rast proizvodnje kapitalnih proizvoda i energije, dok je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju, intermedijarnih proizvoda i trajnih proizvoda za široku potrošnju manja u odnosu na juli 2022. godine.
U julu 2023. godine u poređenju sa junim rasla je proizvodnja u rudarstvu i prerađivačkoj industriji. U području proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija zabilježen je mjesečni pad, ali je ovaj sektor jedini zabilježio godišnji rast.
Broj zaposlenih u industriji u julu 2023. godine u odnosu na juni manji je za 0,5 posto, u odnosu na prosječan mjesečni broj zaposlenih u 2022. godini manji je za 2,2 posto i u odnosu na isti mjesec prošle godine manji je za 2,8 posto.
Bosna i Hercegovina bi od 2023. do 2026. godine, prema projekcijama, mogla ostvariti rast fizičkog obima industrijske proizvodnje po stopama od 2,2 do 4,8 posto, navodi Direkcija za ekonomsko planiranje BiH u informaciji o perspektivama.
U informaciji se navodi da se u posmatranom periodu u svijetu očekuje postepena stabilizacija ekonomskih prilika, što će se odraziti i na kretanje obima proizvodnje, zaposlenosti i izvoza.
Osim kretanja u vanjskom okruženju, industrijska proizvodnja u BiH će zavisiti i od internih dinamika, prije svega, onih u vezi sa unapređenjem poslovnog ambijenta.
Poboljšanje poslovnog ambijenta je preduslov za povećanje investicionih ulaganja, veću iskorištenost postojećih i pokretanje novih kapaciteta, jačanje konkurentske pozicije, naglašeno je u informaciji.
Kako navode iz DEP BiH, uz bolje poslovne prilike, stvorili bi se uslovi za nastavak postepenog rasta broja zaposlenih lica, gdje bi se predpostavljeni ekonomski rast trebao odraziti na rast broja zaposlenih u mnogim djelatnostima. Uz povoljnu poslovnu klimu, u posmatranom periodu očekuje se povećanje broja zaposlenih od oko 1,7 posto na godišnjem nivou.
Pročitaj više: Analiza Adria regije: Industrijska proizvodnja u najboljem će slučaju stagnirati
Pogoršanje krize u eurozoni potiče opklade na septembarsku pauzu ECB-a
Prihodi regionalnih tekstilnih kompanija skočili za 33,5 posto, predviđa se daljnji rast
Najveći broj zaposlenih bi i dalje mogao ostati u sektorima trgovine i prerađivačke industrije, koje trenutno i zapošljavaju najveći broj lica.
Tarik Kadrispahić, stručnjak za industriju i direktor Targera, u komentaru za Bloomberg Adriju kaže kod određenih kompanija naznaka da je recesija u Njemačkoj u posljednjih nekoliko mjeseci izazvala pad potražnje.
''Takve kompanije su i same na potezu da što prije nađu dodatne kupce, projekte ili tržišta. A to je ujedno i lijek za sve buduće krize ili recesije, raznovrsnost kupaca i tržišta. Jer i pored recesije je EU tržište toliko veliko da je dovoljno otkinuti mali udio njihovog uvoza iz Kine i tako narudžbama pretrpati cijelu BH ekonomiju'', istaknuo je Kadrispahić.
S tim u vezi, bosanskohercegovačkoj industriji ne idu u prilog prognoze o stagnaciji njemačke ekonomije. Do septembra se ne očekuje rast ekonomske proizvodnje u Njemačkoj, a do kraja godine predviđa se rast od svega 0,1 posto. Predviđa se da će se ekonomija i dalje smanjivati za 0,3 posto u 2023. godini, a vjerovatno će se oporaviti samo za 0,8 posto u 2024, što je pad od prethodnog predviđanja od jedan posto.ekonomisti.
.webp){kind=icon}