Bosna i Hercegovina (BiH) svake godine prima ogromne iznose novca od svoje dijaspore, a taj finansijski tok postaje sve važniji za ekonomiju zemlje. Prema zvaničnim podacima, dijaspora u BiH svake godine šalje više od tri milijarde maraka, ali se procjenjuje da značajne svote novca pristižu i neformalnim putem. Ovaj novac igra ključnu ulogu u poboljšanju životnog standarda državljana BiH i čini oko 10 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) zemlje.
Gostujući u emisiji Start Bloomberg Adrije, Armin Alijagić, predstavnik Udruženja Naša perspektiva, istaknuo je značaj ovih novčanih doznaka za ekonomiju BiH: "Dakle, procjenjuje se da se svake godine više od dvije milijarde dolara kroz novčane doznake pošalje u Bosnu i Hercegovinu i to samo formalnim kanalima. Procjenjuje se da još toliko dolazi neformalnim kanalima, dok se također puno troši uglavnom tokom ljetnih mjeseci".
Osim toga, Alijagić je istakao da ova finansijska podrška ima dubok uticaj na ekonomiju zemlje: "Prema našim procjenama, jednu trećinu ukupnog bruto nacionalnog proizvoda neki način generiše dijaspora, direktno ili indirektno. I evo, možemo sa sigurnošću reći da dijaspora na ovaj način već godinama prevenira potpuni ekonomski kolaps u Bosni i Hercegovini."
Ovi finansijski prilivi iz dijaspore igraju ključnu ulogu u očuvanju ekonomske stabilnosti zemlje, posebno u svjetlu iseljavanja građana koji traže bolje ekonomske prilike izvan BiH. Međutim, postoji i zabrinutost da veliki broj građana BiH odbija tražiti zaposlenje zbog ovih doznaka, što dugoročno može imati negativne efekte na ekonomiju zemlje.
Iako finansijska podrška iz dijaspore donosi mnoge prednosti, stručnjaci upozoravaju na potrebu za dugoročnim planiranjem kako bi se očuvala ekonomska održivost BiH i osiguralo da ekonomija zemlje ne postane previše ovisna o novčanim doznakama. Ovaj izazov će zahtijevati balansiranje između potpore dijaspore i unapređenja domaće ekonomske situacije kako bi se osiguralo dugoročno blagostanje Bosne i Hercegovine.
.webp){kind=icon}
