.webp){kind=icon}
Sukob Rusije i Ukrajine snažno je uticao na ekonomiju u Evropi, ali ne i na izvoznike iz Bosne i Hercegovine koji bilježe povećan izvoz roba u ovoj godini u odnosu na prošlu. Lanci snabdjevanja robom jesu pokidani, ali kažu da ino-partneri imaju razumijevanja jer i sami ne znaju šta ih je snašlo zbog visokih troškova transporta te se okreću sve bližim tržištima kakvo je i Adria regija.
Godišnji rast izvoza 43,4 odsto
Iz BiH je od početka ove godine do kraja maja izvezena roba vrijednosti 7,5 milijardi maraka, što je za čak 43,4 odsto više nego u istom razdoblju 2021. godine.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH izvoz u zemlje CEFTA je iznosio 1,4 milijarde KM, što je za 71,3 odsto više nego u istom razdoblju prošle godine.
"Izvoz u zemlje Evropske unije je iznosio 5,5 milijardi KM, što je za 41,9 odsto više nego u istom razdoblju 2021. godine", navode u Agenciji.
Izvoz po zemljama
Glavni partneri / zemlje u koje BiH izvozi su Hrvatska, Njemačka, Srbija, Italija, Austrija, Slovenija, Crna Gora… u koje idu domaći proizvodi poput hrane, pića, mineralnih goriva, maziva, životinjska i biljna ulja, hemijski proizvodi, mašine i različiti drugi prizvodi.
Agencija za statistiku BiH
Vuković: Sukob u Ukrajini nije pogodio izvoznike direktno
Potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH Vjekoslav Vuković ističe da sukob u Ukrajini nije značajnije uticao na izvoznike BiH koji čak bilježe i povećanje narudžbi od strane inostranih partnera.
"Narudže prema BiH firmama su povećane jer EU ne može da dođe do određenih materijala i roba na kineskom tržištu, transport im je preskup jer je jedan kontejner sa 2.000 dolara poskupio na 20.000 dolara. Tako se evropske zemlje okreću više našim tržištima i raste nam izvoz koji je u ovoj godini dostigao skoro osam milijardi maraka", ističe Vuković.
Metalna i elektro industrija enormno rastu, dodaje on, ali i drvna, osim posljednje zabrane izvoza peleta da bi se zaštitilo domaće tržište.
BHRT
"Rat u Ukrajini defacto nema na nas refleksiju. Mi smo izvozili u Rusiju 100 miliona KM, a sa Ukrajinom nismo imali više od 65 miliona KM vanjskotrgovinske razmjene. Dešavanja na globalnom planu i kod drugih proizvođača su se na nas počela reflektovati, a ne direktno sukob. Poskupljenje u lancima snabdjevanja reflektuje se na sve, a problemi sa nabavkom sirovina su počeli kada su lanci snabdjevanja počeli da se kidaju još u vijeme pandemije", pojašnjava Vuković.
Isporuka materijala kasni zbog velike svjetske potražnje, a za domaću privredu je, naglašava Vuković, problem nedostatak radne snage kako bi stigla da ispuni zahtjeve inostranog tržišta. Tu je i problem visoke cijene goriva, a STK je apelovala na vlast da akcize na gorivo smanji ili ukine.
"Ovo sa rastom cijena goriva više nema smisla, cijena pada ne svjetskom tržištu, ali ne i kod nas, vjerovatno dobavljači diktiraju cijenu i na to ne možemo da utičemo. Ali, na unutrašnjem planu možemo da ukinemo akcize bar privremeno", smatra Vuković.
Ćorić: Zavisni smo od uvoza repromaterijala
Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Pero Ćorić kaže da se sukob između Rusije i Ukrajine odražava na energetsku situaciju uopšteno, ali da je enormno povećanje cijena energenata počelo već krajem prošle godine.
"Te cijene su ugrađene u cijene proizvoda na evropskom tržištu, što se reflektovalo na cijene ulaznog repromaterijala kod nas. Mi smo zavisni što se tiče uvoza repromaterijala, nemamo čelika, mesinga, bakra, provodnika… S te strane došlo je do povećanja cijena što je otežalo sam plasman domaćih prozvoda jer je bilo teško ukalikulisati to u proizvod i dogovoriti sa ino-partnerima da to poskupljenje prihvate", naglašava Ćorić.
Privredna komora RS
Generalno, dodaje, privrednike najviše brine neizvjesnost i poluinformacije koje dobiju i koje su teško provjerljive,.
"Kada pitamo šta očekuju, ne znaju, radi se od danas do sutra, niko neće da rizikuje, naručuje se samo ono što je neophodno, nema kontinuiteta u isporukama. To se nije osjetilo prvih mjeseci, ali kako vrijeme odmiče vidi se da sukob ima veće posljednice nego što se moglo očekivati", kaže Ćorić.
Za spoljnotrgovinsku razmjenu RS kaže da nije loša, „povećan je izvoz u odnosu na prošlu godinu, ali prošla godina je još uvijek bila godina pandemije virusa korona i nije relevantna za poređenje“.
Čavalić: Na rast izvoza utiče i inflacija
Ekonomista Admir Čavalić slaže se s privrednicima da domaći izvoznici nisu bili direktno ugroženi sukobom u Ukrajini i ističe da „Ukrajina, a jednim dijelom i Rusija, nije primarno izvozno tržište privrednika iz BiH“.
"Najveći dio spoljnotrgovinske aktivnosti, oko 75-80 odsto BiH ostvaruje za zemljama Evropske unije, tako da je sasvim razumljivo da nismo imali direktne posljedice. Neke indirektne posljedice su bile u pozadini kada su naši privrednici, u prvim mjesecima sukoba, imali problema sa naplatom potraživanja u zemljama EU jer su i kompanije sa sjedištem u EU imale određen tržišni šok u odnosima sa ukrajinskom privredom", kaže Čavalić.
Dodaje da je bitno naglasiti da raste vrijednost ukupnog izvoza djelomično i zbog inflacije, rast je cijena finalnih proizvoda kako u BiH tako i vani, tako da moramo biti svjesni da inflacija djelimično naglašava vrijednosnu komponentu izvoza BiH.
"Zato bilježimo djelimično rekorde, ali i poslije pandemije i kontrakcije ekonomije imamo od 2021. godine tendencije otvaranja i to pogoduje domaćim izvoznicima, pogotovo onima koji plasiraju proizvode na evropska tržišta", ističe Čavalić.
Problemi sa snabdjevanjem privrede BiH sirovinama iz inostranstva, smatra on, još uvijek postoje, ali je brzo došlo do oporavka i ako se prate podaci o uvozu može se vidjeti da je on rastao i iz Rusije.
Facebook/Admir Čavalić
"Opet naglašavam da je to djelimično zbog inflacije, ali i zbog skladištenja određenih sirovina. Određene zabrane izvoza smatra da narušavaju povjerenje u kompanije i tržišni potencijal domaćih firmi. Izvoznici peleta se žale da će biti prekršeni međunarodni ugovori, da će imati troškove što je vrlo vjerovatno, skeptik sam da li će ta mjera donijeti rješenje, jer se pelet već sada lageruje", ističe Čavalić.
Očekivanja
Ćorić ističe da je dobro da je izvoz veći u dosadašnjem dijelu godine, ali dodaje da pozitivni trendovi u drugom dijelu godine mogu stagnirati.
"Tek sada se osjećaju posljedice sukoba. Tek će doći na naplatu kriza. BiH je morala intervenisati sa obustavom izvoza oblovine i peleta jer je Ukrajina bila veliki izvoznik i nedostatak tih roba je prouzrokovao enormnu potražnju. To su iskoristili naši proizvođači, podigli cijenu, ostavili domaće tržište bez proizvoda i sami su doprinijeli da država reaguje i dovede ih u tešku poziciju jer imaju ugovore sa ino-partnerima koje sada neće moći da ispune", ističe Ćorić. Dodaje da ako domaći privrednici obezbijede domaće tržište, biće realno da se dozvoli izvoz.
Za sada, naglašava on, inostrani partneri imaju razumijevanja za kašnjenja u isporuci roba iz BiH, ali smatra da će do kraja godine biti smanjenje narudžbi.
"Mislim da će sukob značajno uzdrmati evropsku ekonomiju, a kako smo povezani na njih, to će uticati i na nas. Pored toga, ne možemo da ubjedimo strane partnere da povećanje minimalne plate ukalikulišemo u cijenu proizvoda", kaže Ćorić.
Vuković, za razliku od njega, ne očekuje dalje probleme s izvozom i očekuje da će biti kao i prošle godine.
"Tačno je da sve skupa kasni, ali nemamo problema s energentima, ne korstimo plin baš za industrijske potrebe, već za grijanje, puni smo obnovljivih izvora energije i prošle godine smo imali viška električne energije i izvezli 800 miliona KM", zaključuje Vuković.
Poručuje da se mora ići dalje i rješavati problemi na koje se može uticati, a kao jedan od njih izdvaja ulazak Hrvatske u šengenski prostor što bi moglo da dovede do smanjenja broja graničnih prelaza i zastoja…
