Potrošačke cijene u Federaciji Bosne i Hercegovine nastavljaju padati. U maju je zabilježen sedmo uzastopno godišnje i drugo uzastopno usporavanje inflacije. Pad cijena potaknut je nižim cijenama prije svega prijevoza te komunalnih usluga, međutim cijene hrane i dalje drže inflaciju na visokom nivou.
Cijene u maju su u prosjeku pale za 0,4 posto u poređenju s mjesecom ranije, dok godišnja inflacija iznosi 5,8 posto.
Izuzev prijevoza i stanovanja, cijene su u svim odjeljcima porasle, a najviše u sektoru restorana i hotela i to za 3,3 posto.
Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) u 2023. godini projektuje inflaciju u BiH na nivo od 7,7 posto, što je za 1,6 procentnih poena više u odnosu na projekciju iz novembra 2022. godine.
"Ključni razlog za reviziju naviše je nastavak rasta cijena hrane, za koje se očekuje da budu više za 12 posto na godišnjem nivou u 2023. godini, kao i rast temeljne inflacije. Projektovani rast cijena energenata u tekućoj godini iznosi 1,7 posto. U periodu kada se bilježi pad cijena energenata, inflatorni pritisci su ipak i dalje značajni zbog vrlo izraženog rasta temeljne inflacije. Već od drugog kvartala očekujemo postepeno slabljenje inflatornih pritisaka, do kraja projekcijskog perioda (2024)", pojašnjavaju iz CBBiH.
Godišnja stopa inflacije u eurozoni u maju je iznosila 6,1 posto, a u Evropskoj uniji 7,1 posto. Iako je Fed napravio pauzu u monetarnom zaoštravanju, Evropska centralna banka je na posljednjem sastanku ponovo podigla stope za 25 baznih poena, a predsjednica Christine Lagrde je poručila da će kamate rasti i u julu.
Da kamate u EU trebaju i dalje rasti kako bi se ukrotila inflacija, smatraju i u Međunarodnom monetarnom fondu. Isto su poručili i BiH. Naime, iz MMF-a su pozvali na manje ekspanzivnu fiskalnu politiku, veće kamatne stope i mjere koje će očuvati finansijsku stabilnost u BiH. Tada su iz entitetskih agencija za bankarstvo poručili da nema razloga za rast kamate te da su ranije usvojene mjere urodile plodom.
Ekonomista Admir Čavalić jučer je novinarima kazao da očekuje rast kamata.
"To je jedan od zahtjeva MMF-a, a i činjenica da FED diže kamatne stope, Evropska centralna banka. Mi nismo izolovano polje. Ali s druge strane, naše tržište je drugačije, ima svoje specifičnosti tako da ne mogu baš banke toliko dizati kamatnu stopu, jer onda neće biti potražnje za kreditima, pogotovo od stanovništva koje ih najviše koristi", smatra Čavalić.
.webp){kind=icon}
