Ekonomija u Bosni i Hercegovini bliže se može opisati psihologijom. Ovo je teza koju zastupa Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Naime, dok je potrošnja na svjetskom nivou uvjetovana negativnim razvojima situacija, poput rata u Ukrajini, potrošnja u BiH nije toliko pod dramatičnim utjecajem loših vijesti.
"Ja sam iznio tezu, koja doduše još uvijek nije adekvatno dokazana, o postojanju jedne vrste bosanske rezistentnosti. Radi se o tome da svugdje u svijetu potrošnje govorimo o ličnoj potrošnji koja je pod utjecajem informacija. Međutim, kako su građani Bosne i Hercegovine decenijama izloženi raznim stresovima, oni su razvili jednu vrstu rezistentnosti na loše informacije i ne razlikuju informacije koje dolaze kao loše vijesti iz inostranstva od onih koje im serviraju domaći akteri", kazao je.
Tako je ova lična potrošnja u BiH, prema njegovom mišljenju, pod mnogo većim utjecajem nekih drugih faktora, između ostalog, jednim dijelom inflacije... Đogo je dodatno objasnio kako rast domaće potrošnje podržava aktivnost banaka, koje zbog specifične situacije i viška likvidnosti imaju veći i snažniji motiv da to plasiraju.
"Banke se trude da donekle liberalizuju i realizuju svoje kreditne politike, da nađu što veći broj klijenata. A zanimljivo je da su se građani u prethodnih 20 godina pokazali kao vrlo solidan klijent. Iako je BiH jedna mala i otvorena ekonomija, što po definiciji znači da se na nas odražavaju svi globalni događaji i previranja, u bankarskom i finansijskom sektoru upravo je višak likvidnosti bankama omogućio da ne budu pod utjecajem globalnih i evropskih promjena kamatnih stopa", zaključio je Marko Đogo.
.webp){kind=icon}
