U skladu s padom industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini došlo je i do pada prometa u industriji i to peti mjesec zaredom. Pad prometa je zabilježen kako na mjesečnom tako i na godišnjem nivou. Kada je riječ o tržištima, na domaćem tržištu je promet padao tri mjeseca uzastopno, dok je na stranom tržištu zabilježen peti uzastopni mjesečni pad prometa. Ovo je još jedan pokazatelj pored pada izvoza i industrijske proizvodnje, koliko se pad ekonomske aktivnosti u Evropskoj uniji, a posebno u Njemačkoj osjeti i u BiH. Također je i zabilježena manja potražnja kako na domaćem tako i na inozemnom tržištu.
U aprilu u poređenju s martom pad prometa je zabilježen u svim sektorima, dok je najveći pad prometa evidentiran kod energije i trajnih proizvoda za široku potrošnju.
Ekonomista Damir Bećirović za Bloomberg Adria TV je kazao da je zapravo pad cijena energija umnogome doprinio ovakvom trendu.
''U poređenju s prošlom godinom pale su cijene energije, što se reflektiralo i u apsolutnom novčanom iznosu. Također je pala potražnja i za proizvodima što je rezultiralo padom industrijske proizvodnje'', kazao je Bećirović.
Na godišnjem nivou rast prometa je zabilježen kod kapitalnih proizvoda i netrajnih proizvoda za široku potrošnju, dok je u svim ostalim kategorijama zabilježen pad prometa.
Ekonomista Aleksandar Ljuboja rekao je da će recesija u Njemačkoj imati negativne posljedice po privredu, posebno za kompanije koje svoje proizvode izvoze u tu zemlju.
"Izvoz je usmjeren ka zemljama Zapadne Evrope. U Njemačkoj je smanjena kupovna moć, a kompanije smanjuju obim proizvodnje. Manja je potražnja za svom robom, odnosno gotovim proizvodima, poluproizvodima i sirovinama", ističe Ljuboja.
On navodi da će, ako se nastavi ovaj trend, doći do smanjenja potražnje, a to može dovesti do smanjenja poreskih prihoda i odliva radne snage iz BiH.
Kada je riječ o tržištima, na domaćem tržištu je promet padao tri mjeseca uzastopno, dok je na stranom tržištu zabilježen peti uzastopni mjesečni pad prometa.
Bećirović je dodao da se sva dešavanja na tržištu EU s nekim odmakom od tri do šest mjeseci obavezno reflektiraju na ekonomiju BiH.
''Neke ranije optimističnije najave vlasti u BiH i hvaljenje rezultatima su posljedica rasta u EU. Tako da nas sada trebaju zabrinuti tehnička recesija Njemačke i ne baš optimistične prognoze do kraja godine'', kazao je Bećirović.
Pročitaj više: Dok industrija pada, sektor usluga bilježi rast
Govoreći o prognozama Bećirović je kazao da ukoliko se nastavi restriktivna monetarna politika Evropske centralne banke, nekih drastičnih promjena neće biti.
''Očekujemo blagu recesiju u EU, a 2024. će biti izazovna, posebno u kontekstu političkih dešavanja i to ne samo zbog ukrajinsko-ruskog rata, nego i zbog dešavanja u vezi s Kinom, jer je Kina najvažniji vanjskotrgovinski partner Njemačke'', dodao je Bećirović.
.webp){kind=icon}
