Pandemija koronavirusa je u izuzetnoj mjeri doprinijela razvoju i procvatu kupovine preko interneta u Bosni i Hercegovini. Međutim, s popuštanjem mjera ipak smo se vratili starim navikama te većina građana ne preferira online kupovinu, a oni koji su otvoreni prema ovakvom načinu kupovine rade to vrlo rijetko.
Jasmin Marić, predsjednik Asocijacije eComm, za Bloomberg Adria TV je kazao da se prema istraživanju tržište BiH ne razlikuje previše u odnosu na zemlje regiona, iako je po volumenu drugačije od susjednih tržišta, kao i od tržišta Zapadne Evrope.
Ističe da su dominantni sektori kada je riječ o online kupovini moda, elektronika, u posljednje vrijeme sve više dom i vrt, te narudžba i dostava hrane na vrata.
Marić dodaje da su najčešći korisnici online trgovine u BiH kupci u dobi od 30 do 50 godina, koji online kupuju barem jednom mjesečno.
"Starije generacije su manje zastupljene, dok mlađe generacije dobi do 20 godina polako ulaze u ovaj kanal kupovine i predstavljaju enorman potencijal", kaže Marić.
Analiza analitičkog tima Bloomberg Adrije pokazuje da BiH zaostaje za regionom kako po broju internet korisnika tako i po broju onih koji kupuju online. Također, države se razlikuju i po tome koliko često građani kupuju online. U BiH, Srbiji i S. Makedoniji veći dio stanovništva kupuje jednom ili dva puta u periodu od tri mjeseca, dok Slovenci i Hrvati kupuju u prosjeku češće nego tri puta.
Osnovno pitanje koje se postavlja kada je riječ o online kupovini jeste povjerenje u online trgovine.
Selman Patković, software inženjer u fintechu Rok Pay ranije je za Bloomberg Adriju kazao da povjerenje u kupovinu putem interneta na domaćim E-commerce platformama postoji.
"Trgovci na svojim online trgovinama mogu implementirati nekoliko različitih načina plaćanja, pri čemu su najzastupljenije kartično plaćanje i plaćanje pouzećem", kazao je Patković.
Pročitaj više: Analiza BBA: E-trgovinu ima većina firmi, međutim nivoi profitabilnosti niski
Istaknuo je da građani BiH općenito imaju povjerenje u kartično plaćanje, iako će većina prije izabrati plaćanje pouzećem.
Marić ističe da je nepovjerenje u online kupovinu vječita tema i da postoje načini zaštite kupaca od prevara.
"Prvi način je tehnička prevencija napada i instaliranje sistema za zaštitu ličnih podataka", kazao je Marić.
S druge strane, u porastu su i phishing napadi, odnosno manipulacije kupaca, gdje se od njih traže kartični podaci. Nažalost, prema Marićevim riječima, naši ljudi nisu dovoljno informisani tako da teško mogu razlikovati prave prodavce od prevaranata.
"U takvim slučajevima najbolje je tražiti telefonski razgovor kako biste se uvjerili da se radi o prodavcu s domaćeg tržišta. Prevaranti su obično ljudi s drugih tržišta koji imaju problem u komunikaciji na lokalnom jeziku kako verbalno tako i online, i telefonski razgovor je najbolji način da se kupci uvjere da li je riječ o prodavcu ili prevarantu'', pojasnio je Marić.
Analitičari Bloomberg Adrije predviđaju dinamičan razvoj e-commerca u Adria regionu. Međutim, u BiH je neophodno ovaj vid kupovine regulirati na pravi način i otkloniti barijere.
Problemi s kojima se e-commerce u BiH susreće su visoki troškovi plaćanja i dostave, koji su čak do tri puta skuplji u odnosu na države iz regije zbog nedostatka konkurencije na tržištu, kao i nedostatka kvalitetnih servisa - ne postoje paketomati ili pick-up mjesta za preuzimanje robe, dostava robe velikih gabarita je često problematična. Među barijerama ističu se i nedostatak digitalizacije i zastarjelost zakona, siva ekonomija koja stvara nelojalnu konkurenciju zbog izbjegavanja fiskalnih tokova i previsoki jednokratni troškovi carinskih taksi kod izvoza robe.