Početak pandemije koronavirusa značio je i početak procvata E-commercea u svijetu. Ovi trendovi su se u određenoj mjeri prelili i u Bosnu i Hercegovinu, gdje su kompanije, ali i potrošači uvidjeli sve prednosti ovog vida kupovine.
Prema riječima Selmana Patkovića, software inženjera u BNLP FinTechu RokPay, procjenjuje se da trenutno postoji između 12 i 24 miliona stranica preko kojih veliki dio stanovnika Evropske unije vrši online kupovinu.
"Za razliku od EU, online kupovina u BiH nije zastupljena u velikoj mjeri, prema brojkama svega 13 posto. Stanovništvo BiH u periodu prije pandemije nije bilo u velikoj mjeri otvoreno prema online kupovini, o čemu govori i prethodno navedena brojka. Međutim, pandemija koronavirusa je u izuzetnoj mjeri doprinijela razvoju i procvatu kupovine preko interneta. Uslijed ograničenog kretanja i zabrane okupljanja u zatvorenim objektima, kupci su se morali okrenuti alternativnom načinu nabavke osnovnih namirnica, odjeće i ostalih potrepština, što se ogleda u E-commerceu", za Bloomberg Adriju kaže Patković.
Dodaje da su trgovci uslijed pandemije u jednu ruku bili primorani vršiti online prodaju kako bi omogućili razvoj i nastavak svog poslovanja.
"E-commerce uveliko olakšava širenje poslovanja na domaće, ali i regionalno tržište uz znatno manje troškove. Uz rad od 24 sata kupci mogu naručiti svoje proizvode u bilo kojem periodu dana, te na taj način omogućavaju trgovcima povećanje prihoda i izvan radnih sati koji bi inače bili definirani unutar poslovnica. Mogućnost feedbacka daje trgovcima potrebne informacije koje mogu iskoristiti u svrhu napretka i poboljšanja kvaliteta proizvoda te tako zadržati postojeće i steći nove kupce", ističe Patković.
RokPay
Alma Ahmić, direktorica Asocijacije za internet trgovinu "eComm", za Bloomberg Adriju kaže da se sve veći broj kompanija odlučuje otvoriti vlastiti online kanal prodaje robe i usluga putem e-shopa, a pandemija COVID-19 je još dodatno uticala na rast broja e-shopova u BiH.
"Tako su čak kompanije koje prije pandemije COVID-19 nisu imale nikakv interes da imaju e-shop početkom pandemije promijenile stavove. Kod kompanija koje imaju vlastiti e-shop primjećujemo najčešće one koje se bave trgovinom na malo i veliko te su locirane u većim gradovima u BiH (Sarajevo, Banja Luka,Tuzla). Kompanije koje, između ostalog, svoje proizvode/usluge nude putem e-shopa, koriste i druge online prodajne kanale, prije svega društvene mreže, ali i oglašivačke stranice ili web trgovine za grupnu prodaju", dodaje Ahmić.
Ahmić ističe da su kompanije koje već posluju putem vlastitog e-shopa imale jasan cilj pri pokretanju, a to je privlačenje novih klijenata, kupaca – onih do kojih tradicionalnim, offline kanalima do tada nisu mogli doći. Također, veliki broj kompanija navodi da su e-shop otvorili jer žele ići ukorak s trendovima i konkurencijom, te da je otvaranje e-shopa jedan od logičnih koraka daljnjeg razvoja i digitalizacije poslovanja.
"Međutim, e-trgovina nudi i druge prednosti, poput neovisnost o lokaciji i dostupnosti 24 sata na dan, jer preko online trgovine kompanija može doći do kupaca koji su fizički udaljeni od njih i dostavljati na teritoriji cijele države ili svijeta. Bitno je napomenuti i smanjenje maloprodajnih radnji, što će pozitivno uticati na optimizaciju poslovanja i smanjenje troškova za prostor i zakup. Također, na ovaj način se lakše nose s konkurencijom na tržištu", dodaje Ahmić.
Depositphotos
Da se kupci sve više okreću ovom vidu kupovine pokazuju i podaci Centralne banke BiH. Iako većina kupaca, prema riječima Ahmić, plaća po pouzeću, prošle godine vrijednost online transakcija iznosila je više od 265 miliona KM, što je za 147 posto više u odnosu na prethodnu godinu.
"Većina banaka je prepoznala taj trend širenja internet trgovine pa je na vrijeme poduzela korake i sistematično kroz razne kampanje radila na podizanju svijesti u svrhu zaštite korisnika i njihovih kartičnih podataka. Tako su mnoge banke uvele 3-D Secure autentifikaciju kupca, kojom korisnik kartice treba sve online transakcije dodatno potvrditi jednokratnom lozinkom koju će dobiti putem SMS poruke. Pored navedenog, banke nude i posebne dopunjive prepaid kartice koje se mogu koristiti na internetu i koje su također jedan vid zaštite, jer ograničavaju nastajanje štete do dostupnog iznosa na kartici. Na tržištu postoji mobilna aplikacija pod nazivom Cardguard za upravljanje korištenjem svih kartica, pa tako klijenti sami mogu aktivirati ili deaktivirati svoje kartice na internetu ili drugim kanalima, limitirati dozvoljeni iznos transkacija ili države u kojima se kartice mogu koristiti i dobijati notifikacije o transakcijama", ističe Ahmić.
Povjerenje u kupovinu putem interneta na domaćim E-commerce platformama postoji, ističe Patković.
"Kupci definitivno iz dana u dan sve više koriste online trgovine kako bi kupili željene artikle. Trgovci na svojim online trgovinama mogu implementirati nekoliko različitih načina plaćanja, pri čemu su najzastupljenije kartično plaćanje i plaćanje pouzećem. Građani BiH općenito imaju povjerenje u kartično plaćanje, iako vjerujemo da će većina prije izabrati plaćanje pouzećem. Povjerenje u online plaćanje će tek porasti, s obzirom na to da je nedavno implementirana i dupla autentifikacija za svaku transakciju na nivou banke, pri čemu korisnik koji plaća karticom mora unijeti i kod koji dobije putem SMS-a", pojašnjava Patković.
Problemi s kojima se E-commerce u BiH susreće su visoki troškovi plaćanja i dostave, koji su čak do tri puta skuplji u odnosu na države iz regije zbog nedostatka konkurencije na tržištu, kao i nedostatka kvalitetnih servisa - ne postoje paketomati ili pick-up mjesta za preuzimanje robe, dostava robe velikih gabarita je često problematična. Među barijerama ističu se i nedostatak digitalizacije i zastarjelost zakona, siva ekonomija koja stvara nelojalnu konkurenciju zbog izbjegavanja fiskalnih tokova i previsoki jednokratni troškovi carinskih taksi kod izvoza robe.
eComm
Iako je domaći IT sektor odlična podrška E-commerceu jer postoje kompanije koje se bave E-commerce rješenjima i koje su se specijalizirale za razvoj e-shopova, problem predstavlja što su kapaciteti ovih kompanija rezervirani za inozemna tržišta.
"Većina IT kompanija radi za strana tržišta jer je profitna marža na njihovim tržištima znatno bolja u odnosu na BiH. U ovom segmentu postoji mogućnost poboljšanja saradnje između ponude i potražnje, posebno ako uzmemo u obzir širu sliku potrebe digitalizacije društva", dodaje Ahmić.
Asocijacija za internet trgovinu eComm je u ovoj godini realizirala niz projekata s ciljem unapređenja standarde E-commerce industrije u BiH i njenog približavanja svjetskim tokovima. Između ostalog, organizirali su online edukacije o E-commercu za poduztenike, a uključeni su i u regionalni projekat harmonizacije poslovanja za E-commerce biznise u CEFTA regiji pod nazivom ecommerce4all.eu. Riječ je o besplatnoj web platformi koja će sadržavati relevantne podatke koji mogu pomoći e-trgovinama da poboljšaju svoje poslovanje na lokalnom i inostranom tržištu u CEFTA regiji kroz ponudu različitih statistika, podataka i informacija kao što su podaci gdje i koliko često kupci kupuju online i sl. U narednom periodu Asocijacija će vršiti aktivnu promociju e-trgovine u BiH, zalagati se za uređenje pravnog okvira i javnih politika koje će biti usmjerene ka razvoju e-tržišta.
"Asocijacija ima stručnjake koji svojim znanjem i rješenjima mogu podržati daljnji razvoj već postojećih e-trgovina koje posluju u različitim djelatnostima i poboljšati njihov kvalitet proizvoda ili usluga kako bi u konačnici njihovi kupci bili zadovoljni. S druge strane Asocijacija će nastaviti raditi i s kompanijama i pojedincima koji tek žele da pokrenu e-trgovinu", dodaje Ahmić.
.webp){kind=icon}
