Mirovinski fond umjesto o tri potporna stupa ovisi o tankom štapu

Mirovinsko osiguranje u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) bazirano je na Bizmarkovom modelu iz 19. stoljeća. Za samoodrživo funkcioniranje ovakvog modela potreban je omjer zaposlenika i umirovljenika najmanje 3:1 u korist zaposlenika. Međutim, u FBiH već tri decenije ovaj omjer ne prelazi 1,3 zaposlena na jednog umirovljenika.

Od 2004. godine se pristupilo cjelovitoj reformi mirovinskog sustava u oba entiteta i više od sedam godina je, uz pomoć Svjetske banke, tražen zadovoljavajući model usklađen s modelima u razvijenim europskim zemljama. Tražila se samostalnost mirovinskog sustava. U konačnici, 2010. godine rješenje je pronađeno u modelu od tri stupa, koji je smatran najprihvatljivijim. Predloženi reformski model nije podržala novoformirana Vlada FBiH 2011. godine. 

Zašto nisu poslušali struku? Možda nisu razumjeli struku? Možda nisu htjeli riskirati 'socijalni mir'? Iz Vlade FBiH poručuju da se nisu stekli uvjeti za realizaciju tog modela mirovinskog sustava.

Putem 19. stoljeća

Inače, Bizmarkov model se bazira na načelu međugeneracijske solidarnosti, prema kojemu generacije uposlenih osiguravaju izvor sredstava za one koji su u mirovini. U 19. stoljeću omjer zaposlenih i umirovljenih osoba je bio 23 naspram jedan i vremenom se smanjivao, rekao je za Bloomberg Adriju Sulejman Garib, pomoćnik direktora za ekonomsko-financijske poslove u Federalnom zavodu za mirovinsko invalidsko osiguranje i rukovodilac Vladinog ekspertnog tima u periodu od 2006. do 2010. godine.

U svom mandatu rukovodioca ekspertnog tima Garib i njegov tim su uz potporu Svjetske banke i stranih konsultanata više od sedam godina radili na sveobuhvatnoj reformi mirovinskog sustava. "Ta je strategija u formi nacrta, a kasnije i prijedloga, usvojena čak i na oba doma Parlamenta i dva puta je usvajana na Vladi, ali nažalost, promjena političke strukture u 2011. je uvjetovala da se kompletan taj materijal stavi Adacta i da se krene u nešto što je, uvjetno rečeno, manje rizično."

Prijedlog je bio da se mirovinsko osiguranje bazira na tri stupa umjesto jednog, odnosno, Bizmarkovog modela, te da se obračun mirovina bazira isključivo na uplaćenim doprinosima, a ne kao sada da ovisi o visini ostvarene bruto ili neto plaće.

Prvi stup bi bilo klasično mirovinsko osiguranje, uključujući i modificirane minimalne mirovine. Način financiranja bi bio po osnovu obvezne stope doprinosa za ostvareni staž i iz proračuna za dio minimalnih mirovina. Drugi stup bi bile takozvane povlaštene mirovine i financirale bi se iz proračuna. Treći stup je bio klasično dobrovoljno mirovinsko osiguranje - privatna dugoročna štednja i kolektivne sheme. Način financiranja - dodatna stopa doprinosa na dobrovoljnoj osnovi.

Dakle, minimalna mirovina je trebala da se financira iz dva izvora. "Zarađena mirovina, za onoliko staža koliko ostvari osiguranik, isplaćivala bi se iz doprinosa, a ostatak, do određene minimalne vremenske granice koja bi se administrativno odredila, a to je nekih 15 ili 20 godina, Vlada bi uplaćivala iz proračuna. To je neka vrsta 'socijalne mirovine'."

"Procjenjivalo se tada da bi iz proračuna na godišnjem nivou trebalo osigurati oko 200 milijuna KM za subvencioniranje minimalnih mirovina", rekao je Garib. Na taj način bi se izbjegao dvostruki način solidarnosti, jer se sada minimalne mirovine u punom obimu financiraju iz prikupljenih doprinosa i otvorila bi se mogućnost da svaki osiguranik dobije mirovinu u skladu s visinom uplaćenih doprinosa.

U drugi stup su stavljene mirovine koje su ostvarene po drugim zakonima ili uredbama, ali mimo Zakona o mirovinsko-invalidskom osiguranju. Jedan primjer su vojne mirovine, rekao je za naš mediji Nadir Kovačević, bivši direktor Zavoda PIO/MIO FBiH. 

Ostali primjeri su doprinosi koji se uplaćuju po osnovu ugovora o radu po osnovu upravnih odbora, po osnovu drugih beneficija te bi se knjižili na konto osiguranika.

Na taj način, svaki osiguranik bi imao točno uvid koliko ima sredstava u mirovinskom Zavodu i mogao bi sam sebi izračunati mirovinu. Također, otvorila bi se mogućnost da osobe sebi osiguraju egzistenciju u trećoj životnoj dobi na način da sami uplaćuju više, odnosno, da sami uplaćuju doprinose preko propisane stope, a to je treći stup.

Osobama, ali i pravnim licima, bi bilo omogućeno da dobrovoljno naprave ugovor o dugoročnoj štednji s Federalnim zavodom ili drugim privatnim mirovinskim fondovima koji bi funkcionirali na principu kapitalizirane štednje, što bi im u trećoj životnoj dobi osiguralo dodatni vid mirovine, ističe Garib.

Privatni treći stup

Takvu praksu imaju strane, ali i domaće osiguravajuće kuće kroz programe dugoročne štednje. "Mislim da je šteta što ovakav vid mirovinskog osiguranja nije zaživio u praksi, jer smo time veliki broj osiguranika ostavili bez mogućnosti da u trećoj životnoj dobi imaju sasvim solidne, čak bih rekao jako dobre mirovine", ističe Garib.

Umirovljenici pred zgradom Vlade FBiH. Foto:Patria

Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike poručili su za naš medij da su za model tri stupa mirovinskog osiguranja resorno Ministarstvo, Vlada FBiH i u konačnici Parlament FBiH procijenili da se nisu stekli uvjeti za realizaciju tog modela mirovinskog sustava.

(Ne)povjerenje

"Prijedlozi reformi o kojima govorite, a koji su bili aktualni prije 15 godina, nisu se, u zemljama gdje su slični modeli na snazi, pokazali učinkovitima, stoga ne mislimo da je poželjno ići u tom pravcu", rekao je za Bloomberg Adriju Tomislav Kvesić, glasnogovornik Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje. 

Dodao je da se sustav međugeneracijske solidarnosti, po kojemu generacije uposlenih osiguravaju izvor sredstava za one koji su  u mirovini, pokazao najotpornijim u raznim kriznim prilikama. "Ozbiljna reforma mirovinskog sustava dogodila se 2018. godine usvajanjem novog Zakona o MIO/PIO, koji je dobio potpuno novi način izračuna mirovina, kroz bodovni sustav, koji na pravedniji način određuje visinu mirovine, vrednujući plaću osiguranika s prosječnom plaćom u državi, za svaku godinu ostvarenog staža."

Međutim, sama činjenica da je limitiran broj bodova na godišnjem nivou ograničava mirovinu. Garib ističe da ne možete imati više od pet bodova za jednu godinu, a pet bodova znači da vam se prizna pet godišnjih prosječnih plaća.

Iz PIO/MIO-a poručuju da je stabiliziran rast broja novih umirovljenika, usprkos činjenici da je jedan od uvjeta koji se odnosi na radni staž za ostvarivanje prava na mirovinu smanjen s ranijih 20, na sadašnjih 15 godina staža osiguranja. No, za ovaj model "crvena linija", ispod koje Bizmarkov model nije stabilan, postavljena je na tri zaposlena naspram jednog umirovljenog.

Fena

"Naš trenutni omjer broja zaposlenih i umirovljenika je 1,3 naspram jedan, što je daleko ispod crvene linije i to je sigurno prepreka da imamo stabilan i samostalan mirovinski sustav", dodaje Garib. 

Kovačević navodi da se od perioda kada se pripremala reforma mirovinskog osiguranja bazirana na tri stupa "stvar totalno promijenila". Mirovinski zavod je u sastavu proračuna Vlade FBiH. "Mislim da je prva i osnovna stvar da se mirovinski fond ponovno vrati u organizaciju, kao što je svugdje u svijetu, samostalne organizacije koja će se financirati iz doprinosa i na ostale načine, ali prvenstveno iz doprinosa."

U suprotnom, veliki broj neprijavljenih radnika i odlaska radno sposobnog stanovništva donosi probleme mirovinskom sustavu. 

"Svi mirovinski fondovi u svijetu koji se financiraju na načelu solidarnosti i funkcioniraju na bazi Bizmarkovog modela su na neki način u krizi, što zbog permanentnog razvoja tehnologija koje u mnogim segmentima zamjenjuju živuću radnu snagu, što zbog produženja prosječne životne dobi populacije u svijetu", zaključuje Garib.