Analitičari i ekonomisti prognoziraju rast prosječne plaće u Bosni i Hercegovini ove godine. Ključna pretpostavka je da eurozonu neće zahvatiti teža kriza i pad potražnje. Radnicima u BiH ide u prilog odlazak drugih radnika u inozemstvo te im jača pregovaračku poziciju. Statistiku će podebljati i izgledno brzo formiranje svih razina vlasti.
Procjene Svjetske banke za 2023. kažu da će BiH imati porast od 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu. Centralna banka Bosne i Hercegovine projicira realnu stopu rasta BDP-a od 0,9 posto. Skromna stopa rasta ekonomske aktivnosti dozvolit će radnicima da delegiraju povećanje svojih plaća.
Pregovaračku moć radnicima daje i loša demografska i migracijska statistika. Znatan odlazak radno sposobnog stanovništva dodatno usložnjava pitanje dostupne kvalitetne radne snage u BiH. Ni uvoz radnika iz dalekih zemalja ne ugrožava poziciju bosanskohercegovačkih radnika.
"Radnici iz dalekih zemalja, iako 'dostupni' u velikoj mjeri, nisu dovoljno obučeni za poslove koji se nude na tržištu", rekao je Ivan Odrčić, analitičar Bloomberg Adrije.
Kao uzrok rasta plaća ekonomista Saša Stevanović vidi rast produktivnosti i najavu rasta dohodaka, prije svega u nekim diskrecionim mjerama fiskalne politike u Europi.
Odrčić očekuje nastavak rasta nominalnih plaća u 2023. godini. Zbog relativno visoke stope inflacije koju tim analitičara BBA očekuje i u 2023. godini, realni će rast plaća biti pod znatnim pritiscima. Realna kupovna moć će biti ozbiljno nagrižena, jednako kao i u 2022. godini. "U prvih devet mjeseci 2022. godine godišnje su neto plaće u realnom izrazu stagnirale", dodao je.
Upravo zbog inflacije, rasta cijena, radnicima ne ostaje prostor da odgađaju razgovor s poslodavcima o povećanju plate, rekao je za Bloomberg Adriju Adis Muhović, izvršni direktor Centra za politike i upravljanje. Takvih zahtjeva će biti sve više u narednoj godini.
Pročitajte: Đavo u detaljima: Fiskalna reforma kao veliki test za novu vlast
U Sjedinjenim Američkim Država je donesen Zakon o smanjenju efekata inflacije (Inflation reduction act). Zemlje EU se kroz svoju nacionalnu regulativu nastoje takvim izmjenama prilagoditi, rekao je Saša Stevanović. "Ovi 'vjetrovi' sa Zapada će na ovaj ili onaj način stići na ove prostore."
"Onda zavisi od domaćih ekonomsko-socijalnih partnera šta će odlučiti i da li ima prostora da se kroz sveoubuhvatnu sistemsku mjeru kakav je zakon na trajnoj osnovi pomjeri razina neto plaća", rekao je Stevanović.
Zgrada Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. (Bloomberg Adria)
Analitičari BBA pozitivno vide najizglednije formiranje vlada na svim razinama vlasti, koje bi trebalo znatno pridonijeti bržem i efikasnijem provođenju odluka na svim razinama, usvajanju proračuna te općenito blagotvorno djelovati na investicijsku aktivnost, što bi u konačnici trebalo dovesti do bolje ekonomske klime.
Muhović kaže da, ako formiranje vlasti bude prošlo bez poteškoća i Parlament FBiH bude radio efikasno, možemo očekivati znatno veći statistički skok prosječne plate u FBiH.
"Ne očekujem razlike u trendovima između entiteta, iako očekujem veći početni intenzitet rasta plata u Republici Srpskoj, dok će se kao odgovor na taj intenzitet rasta plata u jednom entitetu sličan intenzitet preliti u drugi", dodao je Stevanović.
Plan B
U Europskoj uniji se ne očekuje ekonomska kriza, kaže Muhović. "Ako vanjska potražnja bude smanjena duži period, nije isključeno da će kompanije, prije svega one koje su izvozno orijentirane, morati rezati troškove poslovanja, uključujući plate ili broj zaposlenih."
Zgrada Europske centralne banke. (Bloomberg)
Drugi čimbenik koji može dovesti do pada prosječne plaće je scenarij u kojem rast paća bude veći od razine rasta produktivnosti privrede. Stevanović kaže da, ako promatramo ekonomsku povijest ovih prostora, prilično je egzaktan podatak koliko fond plaća može iznositi i što se događa ukoliko se taj mogući fond plaća "prenapuše". U tom trenutku ekonomija traži svoju ravnotežu.
"Da bi se vratila u ravnotežu, a imajući u vidu da plaće tradicionalno rigidno idu ka dole i ostale karakteristike rigidnosti tržišta rada to dovodi do jedinog mogućeg ishoda, a to je pad broja zaposlenih", ističe Stevanović. Fond plaća smanjuje se po osnovu činjenice da je on izraz ukupnog broja zaposlenih i prosječne neto plate. "Ako je fond neto plaća kroz povijest oko 26 posto BDP-a, a imamo podataka da kada fond plata bude 29,5 posto BDP-a, u naredne tri godine izgubimo osam posto zaposlenih, treba da upalimo alarm i budemo oprezni kada se približavamo toj gornjoj granici."
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...