Amandmani na prijedloge zakona o doprinosima i zakona o porezu na dohodak, koji su usvojeni na jučerašnjoj sjednici Vlade FBiH, skroman su napredak u odnosu na prethodni, ali ostaju na tragu agregatno neutralnog efekta i očigledno su jedini kompromis koji se unutar Vlade FBiH može postići u ovom trenutku, smatra Adis Muhović, direktor Centra za politike i upravljanje (CPU).
''Ostaje da se vidi da li će on biti zadovoljavajući za zastupnike u Parlamentu FBiH'', dodaje Muhović.
Vlada FBiH je prilagodila svoj posljednji prijedlog paketa fiskalnih zakona i smanjila zbirnu stopu doprinosa za još jedan procentni poen, uz povećanje neoporezivog dohotka na 1.000 KM.
Pojašnjava da bi njihovo usvajanje predstavljalo unapređenje u odnosu na trenutni sistem, ako posmatramo iz perspektive pojednostavljenja trenutno kompleksnog sistema, jer rješenja u njima povećavaju dostupnost podataka, olakšavaju analizu prihoda i plata, povećavaju transparentnost sistema i čine planiranje budućih rasterećenja plata predvidivim.
Pročitaj više: Upućene u proceduru izmjene zakona kojim bi se plaće povećale do 400 KM
Reforma zakona o doprinosima čeka pet godina u parlamentu
Najniža plata u FBiH u 2023. biće 596 KM uz rast od 9,85 posto
''To je očigledna potreba, jer je u trenutnim okolnostima svaka stvarna reforma, evidentno, zastrašujući poduhvat za donosioce odluka. No, postoji niz drugih izmjena koje bi unaprijedile ove prijedloge'', ističe Muhović.
Međutim, prema njegovim riječima, ovo nije prijedlog značajne fiskalne reforme.
''Ona neće omogućiti osjetniji rast plata i staviti nas na mapu lokacija u kojima je najbolje raditi i poslovati u Evropi, ali predstavlja dobru osnovu'', kaže Muhović.
Dodaje da s obzirom na to da su javni prihodi posljednjih godina bilježili rekordne stope rasta, ovaj saziv Parlamenta FBiH i nova Vlada će imati priliku da pokažu inicijativu i da u proceduru pošalju prijedloge za hrabrije mjere, koji će dodatno smanjiti opterećenje rada i adresirati neke nedostatke ovog paketa zakona - uz dodatno smanjenje opterećenja radničkih plata, pitanje smanjenja poreskog rasterećenja obrtnika i drugih samozaposlenika je ostalo neriješeno.
Rasterećenju rada treba pristupiti ambicioznije i uz adekvatan analitički rad imati više vjere da će svi akteri na tržištu rada pozitivno odgovoriti na pozitivan pristup. To je najbolji put za postizanje željenih efekata za radnike, poslodavce, budžetske prihode i za naš imidž kao investicijske destinacije'', kaže Muhović.
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, za Bloomberg Adria Market je napomenuo kako su Zakoni o doprinosima i porezu na dohodak nekoliko godina u parlamentarnoj proceduri, a jučer je Vlada napravila samo jedan dodatak.
"Mi smo dali brojne amandmane. Ovaj prijedlog je dobar, ali mislim da nije dovoljan", naveo je on.