.webp){kind=icon}
U Federaciji Bosne i Hercegovine 4.647 kompanija duguje 2.722.980.929 KM po osnovu poreza, doprinosa, taksi i drugih naknada, objavila je Porezna uprava FBiH. Na listi se nalaze samo one kompanije čija dugovanja prelaze 50.000 KM, što znači da je broj dužnika znatno veći. Od 75 do 80 posto od ukupnog salda duga odnosi se na neplaćene poreze i doprinose na plaće i iz plaća zaposlenih kod poreznih dužnika u prinudnoj naplati.
''Na osnovu dostavljenih podataka iz kantonalnih poreznih ureda saldo duga u postupcima prinudne naplate poreznih obveznika po osnovu dospjelih neplaćenih javnih prihoda iz nadležnosti PU FBiH do kraja septembra iznosio je 3.135.424.273,63 KM'', za Bloomberg Adriju kažu iz Porezne uprave FBiH.
Riječ je o iznosu koji je skoro polovina onoga što je PU FBiH naplatila u prvih 11 mjeseci ove godine. Naime, porezni obveznici FBiH su u periodu od januara do novembra 2022. godine uplatili 5.782.720.932 KM javnih prihoda.
Pema listi Porezne uprave FBiH, najveći dužnici su kompanije s većinskim udjelom kapitala Vlade FBiH u strukturi vlasništva.
Riječ je o dugovanjima koja potiču iz ranijeg perioda, neka čak i od 1992. godine, a nastala su zbog nelikvidnosti i nesolventnosti poreznih obveznika. Samim tim ovaj se dug i ne može preko noći naplatiti.
''Neplaćanje javnih prihoda nanosi veliku štetu Federaciji BiH, odnosno Budžetu Federacije BiH, zatim budžetima kantona i općina, te vanbudžetskim fondovima, jer sve to utiče na finansiranje poslovnih aktivnosti različitih budžetskih korisnika'', kažu iz PU FBiH.
Ističu da je potrebno donijeti sveobuhvatna zakonska rješenja koja će omogućiti efikasniju naplatu duga, a smanjiti mogućnost porezne evazije. Smatraju da nije dobro što se u zakonsku proceduru stavljaju "parcijalna" rješenja.
Iz Ministarstva finansija FBiH za Bloomberg Adriju kažu da su u proteklom periodu usvojeni zakoni koji se odnose na naplatu ili djelimično otpisivanje duga poreznih obveznika po osnovu javnih prihoda, a među kojima su i kompanije s većinskim udjelom državnog kapitala.
Jedan od tih je i Zakon o visini stope zatezne kamate na javne prihode kojim se potiču dužnici da izmire dug na ime javnih prihoda, a da im se oprosti zatezna kamata. Usvojen je i Zakon o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH, kojim se uređuje finansijska konsolidacija privrednih društava s učešćem državnog i privatnog kapitala, a obuhvata dugovanja nastala zaključno do 31. decembra 2019. godine. Također u primjeni je i Zakon o naplati i djelimičnom otpisu dugovanja sportskim kolektivima.
Dodaju da se novim Zakonom o finansijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova rješavaju dugovanja javnih zdravstvenih ustanova kod kojih je evidentirana nelikvidnost i/ili akumulirani gubitak.
Finansijska konsolidacija
Iz PU FBiH ističu da ovi zakoni nisu donijeli očekivane rezultate.
''Zakon o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH nije doveo do smanjenja duga, već naprotiv do njegovog povećanja, ali i do izbjegavanja plaćanja poreza, jer se postupci prisilne naplate kod obveznika, koji su obuhvaćeni ovim Zakonom, nisu mogli provoditi, a neki dužnici su u periodu konsolidacije otišli u stečaj'', pojašnjavaju iz PU FBiH.
Naime, organi vlasti su za 23 preduzeća donijeli odluke o finansijskoj konsolidaciji, od čega je osam otišlo u stečaj. Trenutno su odluke o finansijskoj konsolidaciji na snazi za šest poreznih obveznika kojima je rok do kojeg može trajati postupak finansijske konsolidacije produžen do kraja 2023. godine. Shodno zakonu, konsolidacije su imale za rezultat obustavu postupka prinudne naplate i omogućavanje izbjegavanja plaćanja poreza dužnika.
''Zbog toga je za rješavanje problema duga potrebno raditi na sistemskom rješenju koje bi podrazumijevalo sveobuhvatan, kvalitetan i u što kraćem roku provodiv pravni okvir koji će sistemski urediti plaćanje duga svih poreznih obveznika, a ne samo obveznika u državnom vlasništvu ili pojedine grupe obveznika'', kažu iz PU FBiH.
Međutim, dodaju da je prije donošenja zakona potrebno da organi upravljanja i osnivači dužnika izvrše analizu poslovanja te provedu brže, ozbiljne i fundamentalne promjene svih ključnih aktivnosti koje će dovesti do smanjenja i racionalizacije troškova, povećanja obima rada, prihoda, produktivnosti, ekonomičnosti i drugih pokazatelja uspješnosti poslovanja.
PU FBiH od 2016. provodi mjeru donošenja rješenja o ograničenom pravu raspolaganjima novčanim sredstvima na transakcijskom računu poreznih obveznika. Na ovaj način javnim preduzećima i ustanovama je omogućeno da nastave poslovanje, ali pod uslovom da redovno izmiruju tekuće porezne obaveze.
''Ova rješenja su kod većine poreznih obveznika dovela do urednog izmirivanja tekućih obaveza i do sprečavanja rasta duga'', naglašavaju iz PU FBiH.
U novembru 2017. godine PU FBiH je Federalnom ministarstvu finansija dostavila i Prijedlog nacrta zakona o otpisu i naplati poreznog duga, kojim bi se uredili uslovi, način i postupak otpisa i naplate dospjelog, a nenaplaćenog poreznog duga.
''Nažalost, ovaj prijedlog Porezne uprave Federacije BiH nije dalje ''procesuiran", a da jeste, stanje bi bilo znatno bolje'', dodaju iz PU FBiH.
Mjere PU FBiH
Iz Ministarstva finansija potvrđuju da je ovaj zakon svojevremeno razmatran s aspekta njegove primjenjivosti, efekata koje će producirati te pravednosti i jednakog postupanja prema poreznim dužnicima.
''Kako se radi o poreznom dugu, pažljivo se pristupilo ovoj problematici. Između ostalog, traženo je od Porezne uprave FBiH da pripremi podatke o strukturi i starosti duga za koji se predlaže otpis i da usaglasi dug s poreznim obveznicima. Do sada nismo zaprimili te informacije te nismo mogli dalje razmatrati ovu problematiku'', kažu iz Ministarstva finansija.
PU FBiH na raspolaganju ima i određene mehanizme za naplatu potraživanja kao što su blokada transakcijskih računa i zapljena i prodaja zaplijenjene imovine poreznih dužnika kao krajnje mjere u postupku prinudne naplate.
U periodu od 2016. do 2021. godine Porezna uprava Federacije BiH izdala je nalog za plaćanje duga javnih prihoda u iznosu od 2.040.091.526 KM, u istom periodu u prinudnoj naplati je naplaćeno 953.782.809 KM. Značajni rezultati ostvareni su i u 2022. godini.
Naime, samo u ovoj godini porezne ispostave su izdale 14.086 naloga za plaćanje duga javnih prihoda u iznosu od 186.380.493 KM, od čega je naplaćeno 27.016.492 KM.
U prisilnoj naplati u 2022. godini naplaćeno je 91.852.954,05 KM duga. Pri tome, tokom 2022. godine u prinudnoj naplati je prema neurednim poreznim obveznicima doneseno 34.561 rješenje, od čega 9.472 rješenja o pokretanju postupka prinudne naplate, a zaključena su i 293 sporazuma o odgođenom plaćanju duga i plaćanju poreznog duga na rate.
''Čitav dug se vjerovatno neće moći naplatiti, ali donošenje adekvatnog propisa može doprinijeti tome da se naplati značajan dug'', kažu iz PU FBiH.
