.webp){kind=icon}
Robotika je industrija koja se svakodnevno razvija u svijetu. Svoje mjesto pronašla je od domaćinstava i pametnih usisivača do industrijskih robota koji obavljaju najteže poslove i rade u zamjeni čovjeka. Dok je u razvijenim zemljama robotika zastupljena u svim sferama života, u Bosni i Hercegovini to nije slučaj.
Naša zemlja ima svega nekoliko primjera zastupljenosti robotike u industriji, ali kako kažu sagovornici Bloomberg Adrije, stanje na tržištu s godinama napreduje i ovaj sektor nije nepoznanica našim kompanijama, međutim potrebno je još mnogo rada da bi se dostigao nivo svakodnevne primjene.
Prema podacima Međunarodne federacije robotike (International Federation of Robotics-IFR) za 2021. godinu, prodaja robota za uslužni sektor širom svijeta u odnosu na 2020. godinu porasla je za 37 posto, odnosno 517.385 novih industrijskih robota. Brojka premašuje rekord instaliranja robota prije pandemije u 2018. godini, za 22 posto. Danas zaliha operativnih robota širom svijeta dostiže novi rekord od oko 3,5 miliona jedinica.
Robotika u Bosni i Hercegovini prisutna je još od doba Energoinvesta. Ovaj privredni gigant i centar naučno-istraživačkog rada nekadašnje države proizvodio je industrijske robote.
Zaostavština Emerika Bluma oživljena je 2017. godine osnivanjem Blum Laba - inkubatora koji kombinira softverske, hardverske i praktične edukativne radionice i omogućava mladima direktan pristup posljednjim tehnologijama i znanjima u oblasti robotike, dronova, pametnih gradova i zgrada, precizne agrikulture, vještačke inteligencije i sličnih modernih tehnologija.
Ovaj sektor ponovo pronalazi svoje mjesto u BiH. Miralem Bulić, Business Development Njemačkog centra za robotiku iz Tuzle (DKR), objašnjava za Bloomberg Adriju kako stanje na tržištu BiH po pitanju industrijske robotike s godinama napreduje.
"Mi se kao država ne pojavljujemo uopšte u analizama razvijenosti robotike u svijetu, tako da ne postoji nikakav registar o broju instaliranih robotskih ćelija u BiH", kaže Bulić.
U našoj državi ne proizvode se roboti, ali primjetan je drugačiji stav klijenata i sve veća otvorenost prema industrijskoj robotici, kaže Bulić. On navodi primjer kompanije iz Bijeljine Megadrvo, koja je instalirala gotovo industrijsko robotsko rješenje u svojoj proizvodnji, a koje je razvijeno upravo u ovom centru.
"Rješenje podrazumijeva slaganje eko briketa u procesu proizvodnje drvenog eko briketa. Generalno, takve kompanije koje dolaze iz metalskog, drvnog, prehrambenog te hemijskog sektora su većinom korisnici industrijskih robotskih rješenja u BiH", navodi Bulić.
Kako kaže, period krize izazvan pandemijom koronavirusa pozitivno je utjecao na sektor robotike. Roboti su bili adekvatno rješenje za probleme izazvane manjkom ljudske snage u proizvodnji.
Niska implementacija u proizvodnim procesima BiH
Isak Karabegović, profesor i član Akademije nauke i umjetnosti BiH, kaže da se naša država posljednjih godina našla na listi IFC, s vrlo malim brojem implementacije industrijskih robota. Ta brojka je ispod 100 jedinica robota na godišnjem nivou.
U zemljama Adria regije slična je situacija, s malim odstupanjima. Jedino je Slovenija ta koja odskače, a razlog je firma "Reno", u kojoj se implementiraju roboti.
Problemi koji koče automatizaciju i robotizaciju proizvodnih procesa u BiH, prema Karabegovićevom mišljenju, su prije svega neznanje, visoke cijene robota, te nedovoljna edukacija kadrova koji su u mogućnosti implementirati i održavati ove tehnologije.
"Razvojem kolaborativnih robota daje se mogućnost malim i srednjim kompanijama da implementiraju robote, jer je cijena implementacije prihvatljiva i za njih. Njihovo programiranje je pojednostavljeno. Država mora stimulisati kompanije da krenu u potpunu automatizaciju i digatalizaciju kako bi bile konkurentne na globalnom tržištu", kaže Karabegović za Bloomberg Adriju.
Akademija nauka i umjetnosti BiH ranije je provela istraživanje o zastupljenosti robota u proizvodnim procesima, koje je obuhvatilo 176 kompanija.
Depositphotos
"Na pitanje upotrebljavate li industrijske robote u proizvodnji, 73 posto odgovorilo je 'ne', 21 posto je odgovorilo 'da' i 6 posto odgovorilo je 'nije mi poznato'. Ovo nam ukazuje da je veoma niska implementacija industrijskih robota u proizvodnim procesima BiH", objašnjava Karabegović.
U BiH uvezeni roboti najviše se koriste u drvnoj industriji i metaloprerađivačkoj industriji, a ovaj sektor polako ulazi i u obrazovni sistem BiH, kaže Anes Hadžiomerović, predsjednik i menadžer za obrazovanje i obuku Centra za edukaciju, robotiku, inovacije i tehnologiju (CERIT) iz Mostara.
Prema njegovim riječima, za razvoj robotike u našoj zemlji potrebno je ulagati u obrazovanje.
"Polako se ide ka tome da se u osnovne i srednje škole ona ubaci kroz vannastavne aktivnosti, a neke škole su je čak uspjele ubaciti u svoje kurikulume u toku redovne nastave. (…) Dovoljan je primjer da smo mi prošle godine na Međunarodnoj robotičkoj olimpijadi FGC2021 osvojili prvo mjestu u svijetu u konkurenciji od 177 zemalja učesnica", kaže Hadžiomerović za Bloomberg Adriju.
Svi mladi takmičari koristili su isti robotički kit bez korištenja eksternih dijelova i time pokazali da su najbolji u svijetu. "Zamislite sada da imaju adekvatne uslove za rad i učenje, gdje bi nam kraj bio", zaključuje on.
Prema IFR - u svijetu, tokom prošle godine, prodato je oko 121.000 profesionalnih servisnih robota, od čega je svaki treći bio namijenjen za transport robe ili tereta. Više od 20.000 prodatih robota namijenjeno je korištenju u ugostiteljstvu, između ostalog, za pripremu hrane i pića.
Period pandemije koronavirusa doprinio je tome da prodaja medicinski robota poraste za 23 posto ili na 14.823 jedinice. Prodano je najviše hirurških robota, robota za rehabilitaciju i neinvazivnu terapiju, dok je udio robota za dijagnostiku i dalje relativno nizak.
Potražnja za profesionalnim robotima za čišćenje porasla je za 31 posto, dok je više od 8.000 jedinica prodano za digitalizaciju poljoprivrede.
Iako je industrija uslužne robotike mlada i rastuća industrija, 87 posto proizvođača osnovano je prije 2017. godine. Udio novoosnovanih kompanija se posljednjih godina smanjuje jer se fokus industrije pomjerio na softver i aplikacijski razvoj.
