Redovni ekonomski izvještaj Svjetske banke za Zapadni Balkan za Bosnu i Hercegovinu predviđa kako će rast realne proizvodnje do 2024. godine dostići 3,2 procenta. Bit će vođen povećanjem privatne potrošnje, podržane doznakama i potražnjom za radnicima.
Izvještaj pokazuje kako se ove godine očekuje usporavanje rasta realne proizvodnje na četiri procenta, kako privatna potrošnja bude usporavala zbog smanjenja raspoloživog prihoda, kao posljedica visoke inflacije i znatnog smanjenja neto izvoza, što će ublažiti povećanje ukupne potražnje.
Izvoz će biti premašen većim uvozom, dijelom zbog infrastrukturnih projekata, što će zadržati visok trgovinski bilans od oko 25 procenata BDP-a tokom sljedeće dvije godine, navedeno je. To će, zauzvrat, vjerovatno povećati deficit tekućeg računa na više od 5,3 procenata BDP-a u 2023. i nešto ispod 4,5 procenata BDP-a u 2024. godini, bez obzira na prelazak na fiskalni suficit tokom srednjoročnog perioda.
Ipak, analitički tim Bloomberg Adrije predviđa da će rast privredne aktivnosti u BiH do kraja ove godine usporiti i da će iznositi 3,5 odsto na godišnjem nivou, prvenstveno jer je potrošnja domaćinstava pod uticajem inflacije koja raste.
Analitički tim predviđa da bi 2024. godina, uz oporavak ulaganja i izvozne aktivnosti, trebala donijeti određeni privredni zamah i rast BDP-a u BiH, na godišnji nivo od oko dva odsto, što bi bio istorijski prosjek.
Čitajte više na: Manja potrošnja zbog inflacije obara BDP u BiH na 3,5 odsto
Doprinosi rastu, procentni poeni BDP-a; Izvori: Agencija za statistiku, Svjetska banka Napomena: e=procjena; f=prognoza
Očekivanja Svjetske Banke su da će nakon izbora fiskalna politika rezultirati uravnoteženim budžetom naredne godine te fiskalnim suficitom od blizu jedan procenat u 2024. godini. Međutim, očekivanja su i da će se javni dug kretati oko 35 procenata BDP-a zbog prispjeća obaveza za plaćanje.
Kreatori politike bi nakon izbora mogli usmjeriti pažnju na program strukturnih reformi za pristupanje Evropskoj uniji.
Poremećaji na tržištu energije zbog rata u Ukrajini doveli su do predviđanja da će inflatorni pritisak trajati duže nego što se prvobitno očekivalo. Stoga se inflacija predviđa na 11 procenata tokom ove godine, uz stabilizaciju u periodu od 2023. do 2024. godine, na stope koje su bile prisutne prije pandemije. Od oko dva procenta i niže.
Izostanak predizborne potrošnje i jednokratnih rashoda kao odgovor na cjenovne šokove će dijelom biti anuliran većim izdacima za plaćanje kamata. Ipak, u 2024. godini se očekuje povratak u fiskalni suficit.
Kad je riječ o izgledima, dominantno je prisustvo rizika. Efekti rata u Ukrajini mogu imati negativan uticaj na zbirnu potražnju, zbog smanjenja povjerenja potrošača i poslovne zajednice. Sama neizvjesnost vezana za rat i sankcije mogu potkopati oporavak u Evropskoj uniji, što ima negativan uticaj na potražnju za izvozom iz BiH, osim kad je riječ o energiji.
Negativna kretanja na tržištu rada širom EU bi također mogla ograničiti priliv doznaka koje podržavaju privatnu potrošnju. Konačno, geopolitički rizici bi mogli dalje otežati domaće političke tenzije, uz negativne posljedice za poticanje toliko potrebnih strukturnih reformi.
U prvoj polovini 2022. godine rast cijena se ubrzao uz neproporcionalno veći uticaj na siromašne. Fiskalni podaci su revidirani, uz znatno povećanje konsolidiranog fiskalnog deficita. Predviđa se da će se vanjski deficit povećati na 3,1 procenta BDP-a, sa 2,6 u prethodnoj godini.
.webp){kind=icon}
