Rafting turizam u Bosni i Hercegovini i dalje bilježi rast, ali i sve veće izazove kada je riječ o kontroli sigurnosti, radu operatera i prisustvu neregistrovanih pružalaca usluga. Dok u Nacionalnom parku Una sistem funkcioniše kroz ugovore i jasno definisane uslove poslovanja, u Konjicu se upozorava na nedovoljnu kontrolu na terenu i neformalno tržište koje, kako navode, ugrožava sigurnost turista i reputaciju destinacije. Nedavna nesreća sa smrtnim ishodom na raftingu na Neretvi kod Konjica ponovo je otvorila pitanje kontrole rada i ispunjavanja sigurnosnih uslova rafting operatera.
Registracija rafting operatera, kako su za Bloomberg Adriju potvrdili iz Federalnog ministarstva turizma i okoliša i resornih kantonalnih ministarstava, u nadležnosti je općina i gradova. Inspekcijski nadzor je u nadležnosti kantonalnih inspekcija, međutim do trenutka objave teksta iz nadležnih kantonalnih uprava za inspekcijske poslove Unsko-sanskog (USK) i Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) nisu dostavljeni podaci o provedenim inspekcijskim nadzorima nad radom rafting operatera.
Neformalni pružaoci usluga
Iz Turističke organizacije Visit Konjic za Bloomberg Adriju navode da na području Konjica djeluje više subjekata koji nude rafting usluge. Problem na terenu je, kako ističu, što pored registrovanih agencija postoje i neformalni ili neregistrovani pružaoci usluga, što direktno utiče na sigurnost gostiju i ugled cijele destinacije.
''Kontrola sigurnosti rafting aktivnosti trebala bi biti u nadležnosti više institucija, uključujući inspekcijske organe, nadležne službe za turizam, saobraćaj/plovila, civilnu zaštitu i lokalne vlasti. Nažalost, iz iskustva možemo reći da redovne i sistemske kontrole na terenu nisu dovoljno prisutne'', naglašavaju.
Dodaju i da ne raspolažu informacijom da li postoji javno dostupna i sistematska evidencija svih nesreća i incidenata na rafting destinacijama, te smatraju da bi takva baza podataka bila važna za praćenje trendova, analizu rizika i donošenje konkretnih mjera za unapređenje sigurnosti.
Depositphotos
Kada je riječ o minimalnim sigurnosnim standardima, oni bi, kako ističu, morali biti jasno definisani i dosljedno primjenjivani u praksi.
''To podrazumijeva da operater mora biti registrovan za pružanje rafting usluga, da čamci budu tehnički ispravni i uredno registrovani, da se koristi odgovarajuća oprema prilagođena uslovima rijeke, uključujući kacige, prsluke, odijela i obuću, te da ture vode licencirani i obučeni vodiči, odnosno skiperi. Također, konzumacija alkohola prije i tokom ture ne smije biti dozvoljena'', ističu.
Dodaju da bi se licence i stručne kvalifikacije vodiča i skipera trebale provjeravati kroz redovne kontrole dokumentacije i terenske nadzore. U praksi, kako navode, nije dovoljno kontrolisati samo dokumente, već i stvarno stanje na terenu — ko vodi turu, kakva se oprema koristi, koliko je gostiju u čamcu, da li se provodi sigurnosni briefing i da li se poštuju pravila ponašanja na rijeci.
Upitan sistem nadzora
Iz Visit Konjic smatraju da postojeći sistem nadzora nije dovoljan ukoliko se kontrole ne provode redovno i jednako prema svim subjektima.
''Potrebne su dodatne mjere: jasna evidencija svih rafting operatera, zabrana rada neregistrovanim pružaocima usluga, redovne kontrole opreme i licenci, obavezna registracija čamaca, jasna pravila o konzumaciji alkohola, kao i veća odgovornost organizatora tura. Samo na taj način možemo zaštititi turiste, profesionalne agencije i ugled destinacije'', naglašavaju.
Na području grada Bihaća trenutno djeluje 19 rafting agencija i operatera. Iz JP Nacionalni park Una za Bloomberg Adriju navode da je rafting u 2026. godini jasno regulisan kroz sistem ugovornih odnosa.
''Na području Nacionalnog parka Una za 2026. godinu ugovor sa JP Nacionalni park Una d.o.o. Bihać ima sklopljeno 19 rafting agencija. Sve rafting agencije koje imaju potpisan ugovor ispunile su propisane uvjete za obavljanje djelatnosti, uključujući registraciju za pružanje usluga raftinga, registraciju plovila, osiguranje učesnika i angažman skipera sa položenim ispitom za upravljanje čamcem'', navode.
Depositphotos
Iz NP Una ističu da svi subjekti koji obavljaju djelatnosti na području Nacionalnog parka, uključujući rafting i kajak aktivnosti, podliježu nadzoru nadležnih inspekcijskih organa, kao i kontroli poštivanja ugovornih obaveza i internih akata kojima se uređuje organizacija plovidbe.
''Svi subjekti koji obavljaju djelatnost organizacije plovidbe na vodotocima u Nacionalnom parku Una dužni su zaključiti Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji sa preduzećem. Zaključenju ugovora prethodi provjera ispunjenosti uvjeta propisanih važećim propisima i internim aktima, uključujući i one koji se odnose na sigurnost učesnika rafting i kajak aktivnosti'', pojašnjavaju.
Kada je riječ o evidenciji nesreća i incidenata, iz Parka navode da nemaju informacije o tome da li jedinice lokalne samouprave vode objedinjene baze podataka. U slučaju incidenta, kako ističu, postupaju nadležne institucije u skladu sa svojim zakonskim ovlaštenjima, uključujući zdravstvene službe, policiju, spasilačke i inspekcijske organe, kao i JP Nacionalni park Una kada se događaj desi na njihovom području.
Dodaju da ne raspolažu podacima koji bi omogućili pouzdanu analizu trendova na nivou lokalnih zajednica ili cijelog toka rijeke Une, ali da su prema njihovim saznanjima ozbiljnije nesreće rijetke.
Kada je riječ o skiperima, iz Parka navode da je prilikom ugovaranja obavezno dostavljanje važećih licenci za upravljače čamcima. Za upravljanje rafting čamcem u FBiH potreban je položen stručni ispit, a dozvole izdaje nadležna kapetanija unutrašnje plovidbe Ostrožac i važe na području cijele BiH.
Govoreći o postojećem sistemu nadzora, iz NP Una ocjenjuju da je on funkcionalan, ali da postoji prostor za unapređenje kroz dodatne mjere, intenzivnije kontrole i eventualne izmjene propisa.
Istovremeno ističu da se plovidba rijekom Unom odvija i izvan područja Nacionalnog parka, gdje ne postoji jedinstveni upravljač sa ovlaštenjima za organizaciju i neposredan nadzor, što ostavlja prostor za izazove u kontroli aktivnosti, posebno tokom ljetne sezone.
''Prema informacijama kojima raspolažemo, na pojedinim dionicama nizvodno od Nacionalnog parka Una prisutni su izazovi u organizaciji i kontroli plovidbe, posebno tokom turističke sezone. Smatramo da bi uspostavljanje efikasnijeg sistema upravljanja i nadzora nad rafting i drugim plovnim aktivnostima na cijelom toku rijeke doprinijelo većoj sigurnosti učesnika, zaštiti prirodnih vrijednosti i većim ekonomskim koristima za lokalne zajednice'', naglašavaju.
Veliki ekonomski značaj
Rafting turizam ima značajan ekonomski uticaj na lokalne zajednice u područjima Une i Konjica, gdje predstavlja važan segment turističke ponude i generiše prihode ne samo za rafting agencije, nego i za širi lanac povezanih djelatnosti poput smještaja, ugostiteljstva, prevoza, lokalne proizvodnje i usluga vodiča.
U Nacionalnom parku Una ovaj sektor je dodatno ojačan nakon proglašenja zaštićenog područja, što potvrđuje višestruko povećanje broja operatera od 2011. godine, uz istovremeni rast broja učesnika i plovila na rijeci Uni, pri čemu se naglašava da razvoj turističke ponude mora biti usklađen sa zahtjevima sigurnosti posjetilaca i očuvanja prirodnih vrijednosti.
Sličan stav dolazi i iz Konjica, gdje se ističe da rafting turizam ima veliki ekonomski značaj za lokalnu zajednicu, ali da razvoj turističke ponude mora ići zajedno sa sigurnošću i zaštitom prirode. Profesionalan rafting, kako navode, podrazumijeva organizaciju, obučene vodiče i kvalitetnu opremu, dok neregistrovani operateri i pojedinačni incidenti mogu narušiti reputaciju destinacije. Poručuju i da ''jedan neodgovoran slučaj može nanijeti ogromnu štetu cijeloj destinaciji, ali najvažnije od svega — može ugroziti ljudski život''.
.webp){kind=icon}
