Ništa ne raste vječno, barem ne uvijek istim intenzitetom. Sezona u Hrvatskoj je, prema podacima za juli i august ove godine, možda dosegla svoju gornju granicu kapaciteta. Ali to uopće nije loša stvar. Dapače. To je bilo i očekivano s obzirom na dugoročne trendove o kojima smo pisali.
Najave propasti sezone su dio društveno-medijskog folklora u Hrvatskoj već desetljećima. Čak i u godinama najvećeg rasta broja dolazaka i noćenja govorilo se o prevelikim cijenama, bijesu stranih gostiju, manjku ponude, problemu masovnog turizma i sl. Dio toga je i paradoks da se istovremeno očekuje rast broja turista iz godine u godinu, a deklarativno osuđuje masovni turizam.
Dijelom taj paradoks proizlazi iz (pre)visoke sezonalnosti hrvatskog turizma, tj. činjenice da je velika većina noćenja ostvarena tokom samo dva mjeseca, jula i augusta. U ta dva mjeseca zaista postoji problem masovnog turizma, a u ostalim mjesecima nedostaje turista.
Čitaj više
Turistička utrka: Hrvatska i dalje vodeća, ali Albanija brzo sustiže
Albanija bilježi rekordnih 15 milijuna turista ove godine, dok Crna Gora i Hrvatska očekuju tek blag porast.
21.08.2025
Skriveni turistički dragulji kad krenete autocestom od Zagreba prema jugu
Vrgorac je raskrižje na kojem ne možete pogrešiti. Jedna strana vodi prema vinogradima, rijeci Matici i miru Baćinskih jezera, a druga na slapove Trebižata i hercegovačke pejzaže. Vodimo vas u oba smjera.
20.08.2025
Najljepše plaže hrvatskih otoka za ljubitelje luksuza u prirodi
Kada govorimo o luksuzu, sve manje razmišljamo o materijalnim dobrima, a sve više žudimo za iskustvom koje nam omogućuje bijeg od svakodnevice.
09.08.2025
Cijene divljaju, turista sve manje: Je li došao trenutak za reset hrvatskog turizma
Hoće li odmor u Hrvatskoj ubuduće biti rezerviran samo za elitu?
11.07.2025
Sezonalnost se godinama smanjuje, iako sporo. Rast broja noćenja je uvijek bio veći u predsezoni i postsezoni nego u julu i augustu. Ista stvar se događa i ove godine, s važnom iznimkom da vrhunac sezone bilježi blagi minus. Ali na nivou godine je situacija još uvijek dobra.
Minus u srcu sezone
Većina turističkih županija bilježi minuse u broju noćenja tokom srca sezone, tj. u julu i augustu. Između 288 hiljada noćenja manje na Kvarneru do 87 hiljada manje u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Bolji vrhunac sezone nego prošle godine su ostvarile samo Dubrovačko-neretvanska i Ličko-senjska županija.
Ne treba na temelju ovih podataka odmah proglasiti krizu turizma, ali pad broja noćenja na vrhuncu sezone se sigurno osjetio, posebno u Šibensko-kninskoj županiji, gdje je iznosio značajnih -4,27 posto.
Stagnacija ili blagi pad potrošnje u srcu sezone?
Podaci iz Izvještajnog sistema fiskalizacije otkrivaju da je stvarno postojao određeni pad na nivou turističkih županija po broju izdatih računa u djelatnostima "Smještaj". Iznos računa je rastao za 5,4 posto, ali kada se uzme u obzir rast cijena, onda se može pretpostaviti realni pad. Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u julu su cijene za kategoriju "Restorani i hoteli" bile 7,6 posto veće nego u julu 2024. godine.
Na temelju toga možemo procijeniti da je realni promet u djelatnostima "Smještaj", što čine hoteli, kampovi, apartmani i sl., realno (kada se korigira za rast cijena) bio u minusu na nivou turističkih županija (Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Šibensko-kninska, Zadarska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska).
"Djelatnosti pripreme i usluživanja pića" bilježe bolje podatke. Broj računa je narastao za 3,4 posto u odnosu na juli i august 2024., a iznos računa 8,1 posto. Čak i kad se korigira za rast cijena, čini se da su te djelatnosti izbjegle pad koji je vidljiv u djelatnostima "Smještaj". U blagom plusu, ili na "pozitivnoj nuli".
Širi pogled
Ali cjelogodišnja situacija nije i neće biti toliko loša. Gledajući prvih osam mjeseci ove godine, sve turističke županije su u plusu, od 15.895 više noćenja u Šibensko-kninskoj do 158.277 više u Splitsko-dalmatinskoj.
Broj računa u djelatnostima "Smještaj" je u prvih osam mjeseci gotovo dva posto veći nego u prvih osam mjeseci prošle godine, uz 7,5 posto veći iznos. Kod djelatnosti "Pripreme i usluživanje hrane i pića" je 2,39 posto više izdanih računa, a 10,8 posto veći iznos.
Šta se događa?
Hrvatski turizam ove godine raste, ali sporije nego prijašnjih godina. Vrhunac sezone, juli i august, stagniraju ili bilježe blagi pad. Zapravo se nastavlja isti višegodišnji trend o kojem smo već pisali: veći relativni rast dolazaka i noćenja u predsezoni i postsezoni nego što je na vrhuncu sezone. Ali kako je cjelogodišnji rast ove godine niži nego prijašnjih godina, onda vrhunac sezone izgleda puno gore.
Treba se prisjetiti i da ovo nije prva godina u kojoj se događa da vrhunac sezone stagnira, a rezultati na nivou cijele godine pokazuju rast. Godine 2024. u odnosu na 2023. je bilo 0,56 posto manje noćenja u julu i tek 0,17 posto više u augustu. Ali je zato mart bio u plusu 30,24 posto, decembar 19,36 posto itd.
Oni koji tvrde da se to događa zbog prevelikog rasta cijena su djelomično u pravu. Kapaciteti su očito tokom vrhunca sezone dosegli svoj vrhunac i jako je malo prostora za rast na bilo koji način osim podizanjem cijena. To podizanje cijena motivira turiste da dolaze u drugim mjesecima ili potraže druge destinacije. Ali sve dok je cijela godina u plusu, a popunjenost u srcu sezone solidna, ne treba se zabrinjavati.
To smanjuje sezonalnost, koja je u Hrvatskoj još uvijek veća nego u Italiji, Španiji, Grčkoj, Turskoj, Portugalu, pa čak i Crnoj Gori. Upravo je izrazito visoka sezonalnost najveći problem turizma u Hrvatskoj, jer perpetuira turizam baziran na paradigmi "sunce i more", umjesto za se razvija kulturni, festivalski, avanturistički, seoski, zdravstveni i drugi tipovi turizma.
Konkurencija ne stoji puno bolje, osim Albanije
U usporedbi s drugim turističkim državama, ove godine Hrvatska nije ni podbacila ni briljirala. S 3,2 posto više noćenja stranih turista tokom prvih šest mjeseci ove godine, rezultat Hrvatske je malo bolji nego za Španiju (2,2 posto) i Grčku (2,6 posto), te u rangu Italije (3,2 posto).
Kiparski rast od četiri posto nešto je bolji od Hrvatskog, a Malta je odlična s rastom noćenja stranih turista od 13 posto.
Portugal (jedan posto) i Turska (0,6 posto) su stagnirali. Crna Gora je jedina koja je imala pad broja noćenja stranih turista, jedan posto. Četiri od šest mjeseci u prvoj polovici godine su bili u "crvenom".
Zvijezda u usponu i ove godine je Albanija, s rastom od čak 34,9 posto. Ovo je samo nastavak "eksplozije" turizma Albanije, s rastom broja dolazaka stranih turista od 160 do 259 posto većim nego 2019., zavisno u kojem mjesecu.
Turistička konkurencija je sve veća i davno su prošle godine kada je Hrvatska bila turistička zvijezda u usponu. Od tada su se u igru uključile Turska, Crna Gora i Albanija. Iako se ne treba zabrinjavati stagnacijom srca sezone, to može poslužiti kao opomena da se turizam Hrvatske ne može oslanjati samo na dva mjeseca godišnje i razvojnu paradigmu "sunce i more".
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...