Tko bi profitirao u turizmu

Globalni turizam i zrakoplovstvo nalaze se u razdoblju tektonskih pomaka. Ono što je do jučer izgledalo kao privremeni šok sada poprima obilježja strukturne promjene: sigurnosni rizik, volatilnost cijene energenata i geopolitička neizvjesnost ključni su faktori za određivanje cijena, tokova putovanja i investicijske odluke. Dok su aviokompanije pod pritiskom zbog izloženosti troškovnim šokovima, europske destinacije, osobito zapadni Mediteran, profitiraju kao sigurna i predvidljiva alternativa. 

Stručne prognoze već govore o mogućem padu globalnog turizma za pet do osam posto u 2026. ako kriza potraje. No, Europa bi mogla profitirati. Destinacije "percipirane kao stabilne" bilježe porast interesa, s naglaskom na zapadni Mediteran. 

 

 

Španjolska hotelska grupacija Melià potražnjom i na burzi potvrđuje da bi 2026. zapadni Mediteran trebao biti "pobjednik", dok je sveukupni indeks sektora opterećen aviokompanijama od podizanja tenzija na Bliskom istoku nastavio gubiti vrijednost. 

Pad indeksa kojem svjedočimo služi kao oštar podsjetnik na urođenu krhkost zrakoplovne industrije i njezinu izrazitu osjetljivost na geopolitičke i energetske šokove. Primarne žrtve ovog pada su američke zrakoplovne kompanije bez zaštite od rizika promjene cijene nafte tzv. hedginga, ponajviše American Airlines Group Inc. Ulagači bi mogli izbjegavati sektor sve dok ne dođe do jasne deeskalacije na Bliskom istoku ili stabilizacije cijena energije. A oni ulagači fokusirani na izvješća o rezultatima za prvo tromjesečje 2026. tražit će informacije o promjenama strategija hedginga i kapaciteta prijevoza. 

Geopolitički sukobi na Bliskom istoku nisu samo humanitarna kriza već i logistička noćna mora. Izbjegavanje zračnih prostora iznad kriznih zona produžuje letove (npr. rute između Europe i Azije), uzrokovalo je 23.500 otkazanih letova, 4,4 milijuna izgubljenih sjedala i kaos na glavnim hubovima (Dubai, Doha, Rijad). Također, to je pridonijelo većoj potrošnji goriva i većem broju radnih sati za posadu. Uz aktualan rast cijene nafte, zrakoplovne kompanije gube i onu zaštitu profita koju su imale kroz hedging (unaprijed zakupljeno gorivo po fiksnim cijenama). To izravno gura cijene karata prema gore. Prema travelmole.com, cijene ruta prema Aziji eksplodirale su. Na primjer linija London – Singapur sada dođe 1650 eura umjesto prijašnjih 650 eura. Efekt je vidljiv u kratkom roku – skuplje karte, manje izravnih linija i veća volatilnost u cijenama. 

Pad rezervacija za Dubai, Tursku ili Egipat ne iznenađuje, putnici traže "sigurne luke" na zapadu Europe. Prema VisitEngland's Easter "Trip-Tracker" anketi, oko 12,5 milijuna Britanaca izabire staycation u Velikoj Britaniji, u usporedbi sa 7,4 milijuna onih koji putuju izvan zemlje za uskrsne blagdane. Broj Britanaca koji nisu odabrali putovati izvan zemlje povećao za 20-ak posto u odnosu na prošlu godinu. 

Europski staycation poput ovog britanskog mogao bi pridonijeti europskom gospodarstvu. Očekuje se rast lokalnog i regionalnog turizma u Europskoj uniji. Skandinavske, srednjoeuropske i mediteranske destinacije mogle bi biti traženije zbog kraćih, jeftinijih letova (tzv. substitution effect). 

Prema BravosEstate, Španjolska je "glavni apsorber" putnika koji zbog zatvorenog bliskoistočnog zračnog prostora biraju sigurnije kratke letove – tako da se očekuje do 600.000 dodatnih britanskih turista u drugom kvartalu 2026. zbog preusmjeravanja s Bliskog istoka na Španjolsku. Zbog izbjegavanja zračnih koridora blizu Bliskog istoka, europske aviokompanije povećale su broj direktnih letova prema Lisabonu, Malagi i Splitu (npr. Wizz Air preusmjerava 50 posto svojih bliskoistočnih rotacija na europske destinacije).

 

Velike europske aviogrupacije [poput Lufthanse, Ryanair Holdings PLC, IAG-a (vlasnik British Airwaysa)] imaju bolje mehanizme za upravljanje krizom, za razliku od američkih koje su u pravilu unhedged. Upravo one mogle bi postati relativni tržišni ‘pobjednici’ jer zadržavaju stabilnije strukture cijena i osvajaju tržišni udio od svojih izloženijih američkih konkurenata, no sudeći prema promjenama cijene u 3. mjesecu, tržište ne dijeli stav BBA analitičara. 

Tržišne žrtve ovog negativnog trenda su američke zrakoplovne kompanije, ponajviše American Airlines Group Inc. American je u 2026. ušao s najnižim maržama među konkurentima, što ga čini najosjetljivijim na volatilnost cijena goriva. Tvrtka je već na neodređeno vrijeme suspendirala svoju liniju Philadelphia – Doha te upozorila na mogući gubitak u prvom kvartalu 2026. – do 0,50 dolara po dionici. Ujedno napomenuli su da kako svaki porast cijene mlaznog goriva za jedan cent povećava njihove godišnje troškove za oko 50 milijuna dolara. Vrijednost dionice AAL‑a pala je gotovo 18 posto u ožujku, trgujući se oko cijene od 10,74 dolara.

 

 

 

United Airlines Holdings i Delta Air Lines također osjećaju posljedice. Unitedova agresivna međunarodna ekspanzija postala je teret jer je kompanija bila prisiljena obustaviti letove za Tel Aviv i Dubai. Među američkim avioprijevoznicima Delta je i dalje najprofitabilnija, iako se i oni suočavaju s problemima jer Delta premium model ne uspijeva nadoknaditi pad prihoda u 'Main Cabin' od sedam posto. Uprava Delte nedavno je istaknula da bi trajni rast cijene goriva od 10 posto povećao njezin račun za gorivo u 2026. za jednu milijardu dolara.

 

 

 

Strateški zaokreti prema modelu „samo premium“ ili letovima s višim maržama vjerojatno će se intenzivirati, budući da se aviokompanije udaljavaju od modela temeljenih na volumenu, koji su se pokazali neodrživima u okruženju visokih troškova. Kombinirani učinak rasta cijena mlaznog goriva i sukoba na Bliskom istoku praktički je poništio dobitke ostvarene u 2025., ostavljajući American, United i Deltu u defenzivnom položaju. Sam rast prihoda nije dovoljan za zaštitu dionica aviokompanija kada je njihova troškovna struktura izložena nestabilnosti globalnih tržišta nafte.

Za razliku od aviokompanija, zbog eskalacije na Bliskom istoku europske turističke kompanije mogle bi ostvariti brže povrate zahvaljujući ulaganju u premium segment, naime Flight to Safety je u premium segmentu.

Europa se doživljava kao "stabilna i pouzdana turistička zona". Nije ovo prilika samo za turizam već i za alokaciju kapitala. Veliki organizatori događanja (MICE) ne uzmiču samo od rata, već od nepredvidivosti. Korporativni klijenti sada preferiraju fiksne ugovore u eurozoni kako bi izbjegli nagle skokove premija osiguranja koji su postali ekstremno visoki za destinacije na Bliskom istoku. 

Zbog povećane potražnje, europski hotelijeri ne samo da pune kapacitete nego i dižu cijene. RevPAR (Revenue Per Available Room) u Madridu i Barceloni bilježi dvoznamenkasti rast jer korporativni sektor iz Dubaija ima visoku kupovnu moć i "ne pita za cijenu" kada je sigurnost prioritet. U Španjolskoj Meliá i Barceló su u ožujku najavili izvrsne kvartalne rezultate, navodeći da su velike američke i azijske korporacije preusmjerile svoje godišnje konferencije iz Dubaija i Katara prema Madridu, Barceloni i Sevilli.

Boravak u Europi više nije samo "povijest i kultura" već "predvidljivost poslovanja". To mijenja dugoročnu strategiju ulaganja fondova nekretnina (REITs) koji se sada više fokusiraju na mediteranske hotele nego na bliskoistočne projekte koji su trenutačno u stanju čekanja (wait-and-see).

Nije samo Španjolska u fokusu. Prema podacima Hrvatske turističke zajednice iz sredine ožujka, zabilježen je porast upita za MICE segmente (poslovni skupovi) od 15 posto u odnosu na prošlu godinu, prvenstveno zbog percepcije sigurnosnosti. Valamar i Maistra izvještavaju o popunjenosti kongresnih kapaciteta za jesen 2026., koja je već sada na 85 posto. Otoci poput Krete i Rodosa postali su primarna alternativa za odmorišni segment koji je ranije birao Egipat ili Jordan. Grčki ministar turizma potvrdio je u ožujku da su operativni kapaciteti za ljeto 2026. u luksuznom segmentu gotovo rasprodani.

Prve brojke i u Hrvatskoj opravdavaju očekivanja Bloomberg Adrijinih analitičara, prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew). U Hrvatskoj je u razdoblju od siječnja do kraja ožujka ostvareno više od 1,1 milijun dolazaka i tri milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od devet posto u dolascima i osam posto u noćenjima. Dodajmo da je tijekom produženog uskrsnog vikenda, nastavljen rastući trend, a najviše gostiju bilo je s tržišta Njemačke, domaćeg tržišta, Italije, Slovenije, Austrije i Slovačke. Kada gledamo po destinacijama, najviše gostiju za produženi vikend imali su Dubrovnik, Poreč, Rovinj, Zagreb te Split. 

Europa tako ulazi u 2026. s povijesnom prilikom: rastući flight to safety potražnje, snažan premium segment, preusmjeravanje MICE industrije i rekordna popunjenost hotelskih kapaciteta stvaraju okruženje u kojem se vrijednost turizma prelijeva i na financijska tržišta. Istovremeno, kriza na Bliskom istoku razotkrila je granice otpornosti zrakoplovne industrije te naglasila važnost upravljanja rizikom, energetske strategije i diversifikacije.

Hoće li se trenutačni momentum zapadnog Mediterana pretvoriti u dugoročni trend, ovisit će o brzini geopolitičke stabilizacije i sposobnosti europskih destinacija da upravljaju održivošću, cijenama i nosivim kapacitetom. No jedno je sigurno, 2026. godina redefinira pravila igre i tko ih na vrijeme prepozna, može izaći kao pobjednik u jednom od najizazovnijih okruženja za globalni turizam i avioprijevoz u više od desetljeća.