Rasprave o uspješnosti hrvatskog turizma vode se svake sezone i uvijek se naposljetku pokaže, usprkos konstantnom rastu cijena, kako nam brojke rastu i da nam popularnost među stranim gostima ne pada. No to neće ići tako dovijeka, pa smo se ovaj put odlučili usporediti Hrvatsku s najbližim konkurentima s ove strane Jadrana i vidjeti prijeti li nam opasnost od dosad prilično uspavanih izazivača.
U analizi smo se fokusirali na zemlje regije s razvijenim obalnim turizmom, s naglaskom na hotelski segment koji stvara najveću dodanu vrijednost: od kvalitetnijih radnih mjesta do cjelogodišnje turističke sezone. Posebnu pozornost posvetili smo Albaniji, koja posljednjih godina bilježi snažan rast i postavlja ambiciozan cilj od 30 milijuna turista do 2030. Postavlja se pitanje: može li ozbiljno ugroziti vodeću poziciju Hrvatske, koja i dalje prednjači po prihodima, hotelskoj popunjenosti i dužini sezone? U nastavku donosimo usporedbu ključnih pokazatelja i trendova u Hrvatskoj, Albaniji i Crnoj Gori.
U Hrvatskoj je 2024. godine bilo dostupno oko 1,2 milijuna stalnih turističkih kreveta. Od toga se u hotelskoj kategoriji nalazi samo oko 173 tisuće kreveta, odnosno tek 15 posto ukupnog kapaciteta. Unatoč relativno maloj ponudi, hoteli su ostvarili gotovo 30 posto svih noćenja.
Na temelju podataka, turistička sezona u Hrvatskoj počinje u svibnju i završava u rujnu. Dva udarna mjeseca hrvatske turističke sezone su srpanj i kolovoz. Popunjenost hotelskog smještaja u Hrvatskoj tada je gotovo 100 posto. Crna Gora je druga s popunjenošću između 70 i 80 posto, dok je Albanija treća s hotelskom popunjenošću od 55 posto u srpnju i 68 posto u kolovozu.
Hrvatska ujedno ima najdužu sezonu, jer u rujnu hoteli bilježe gotovo 70 posto popunjenosti, dok Crna Gora i Albanija bilježe tek 55, odnosno 44 posto. Predsezona je u Hrvatskoj i Crnoj Gori snažna s više od polovice hotelskih kapaciteta punih već u svibnju, dok je u Albaniji to slučaj tek u srpnju. Mjesečna popunjenost hotela u Hrvatskoj tijekom gotovo cijele 2024. bila je gotovo 30 posto, slično kao i u Crnoj Gori, dok se Albanija tek treba profilirati kao cjelogodišnja destinacija.
Hrvatska i dalje prednjači u regiji po broju dolazaka turista, s više od 20 milijuna turista u 2024. godini. Na drugom mjestu je Albanija s 12 milijuna turista. Albanija bilježi godišnji rast turističkih dolazaka od 25 posto te je utrostručila broj turista u razdoblju od 2020. do 2024. godine. Profilirala se kao zemlja netaknute prirode i pristupačnih cijena, a mnogi je vide kao potencijalnog konkurenta hrvatskom turizmu. Ovogodišnje brojke iz Albanije ukazuju na novi rekord od 15 milijuna turista, dok Crna Gora i Hrvatska mogu očekivati tek lagani rast.
Prošle godine Hrvatska je od turizma uprihodila 15 milijardi eura, što je 714 eura po turistu. Na drugom mjestu slijedi Crna Gora sa zaradom od 1,5 milijardi eura u 2024., što je 577 eura po turistu, te Albanija sa zaradom od pet milijardi eura od turizma, s 417 eura po turistu. Hrvatski turizam uprihodi gotovo dvostruko više po turistu nego albanski, potvrđujući tezu da se Albanija prvenstveno profilirala kao jeftina turistička destinacija.
Još je jedna zanimljivost albanskog turizma i mali broj noćenja u usporedbi s ukupnim dolascima turista. Albaniju je prošle godine posjetilo gotovo 12 milijuna turista, koji su ostvarili manje od osam milijuna noćenja. To možemo objasniti velikim brojem jednodnevnih izleta iz susjednih zemalja, poglavito Grčke, te visokim postotkom sive ekonomije, privatnog smještaja koji još ne podliježe statističkim podacima. Albanija ima velike turističke planove te bi u dugom roku mogla postati ozbiljan izazivač Hrvatskoj.
Većina turista u Albaniju dolazi zrakoplovom, budući da zemlja nema razvijenu mrežu autocesta. Otvaranje nove međunarodne zračne luke na jugu zemlje u Vlori planirano je ove godine, čime bi se znatno olakšao pristup južnom dijelu zemlje gdje se nalazi Albanska rivijera. Dosad su turisti najčešće slijetali u Tiranu na sjeveru, ili letjeli do Krfa u Grčkoj, odakle bi nastavili put brodom.
Uz projekt zračne luke, očekuje se i investicija u luksuzni hotelski resort na otoku Sazanu, koju predvodi zet američkog predsjednika Donalda Trumpa Jared Kushner. Vlada Albanije u siječnju 2025. dodijelila je status strateškog investitora tvrtki Atlantic Incubation Partners, povezanoj s Kushnerom, za projekt vrijedan 1,4 milijarde eura. Resort bi trebao uključivati marine, hotele i stambene objekte, a država je putem razvojne agencije dobila udio u projektu kako bi ubrzala realizaciju. Cilj Albanije je do 2030. godine dosegnuti 30 milijuna turista godišnje, što je izvedivo uz godišnji rast od 10 posto.
Hrvatska ostaje vodeća turistička destinacija na Jadranu zahvaljujući razvijenoj infrastrukturi, visokoj hotelskoj popunjenosti i produženoj sezoni. Albanija ostvaruje impresivan rast i privlači kapital, no i dalje zaostaje po prihodima po turistu i cjelogodišnjoj ponudi. Crna Gora zadržava stabilnu nišu. U godinama koje slijede, Albanija će sve snažnije pritiskati Hrvatsku, no upravo hotelski segment kao najvrjedniji dio turizma ostaje ključna poluga kojom Hrvatska može očuvati status regionalnog lidera u obalnom turizmu.
