Najčešća prva asocijacija na pomen nuklearne elektrane jeste opasnost. Oni koji se ne bave nuklearnom energijom uglavnom takvu elektranu zamišljaju kao "zonu sumraka" i mjesto gdje je nozi običnog čovjeka zabranjeno da kroči. Ali, to ne znači da nisu, makar neki i makar malo, radoznali da otkriju šta je iza tih betona i teških vrata.
Nuklearna elektrana jeste mjesto za rad isključivo nuklearnih inženjera, fizičara, hemijskih inženjera, tehničara za radijaciju, operatera reaktora. Međutim, malo je poznato da su vrata nuklearnih elektrana širom svijeta otvorena i za djecu, studente, naučne institucije i organizacije, ali i za sve fanatike, radoznalce, skeptike, pa i one uplašene, zavisi ko kako doživljava nuklearnu energiju.
Nuklearni turizam kao grana nastao je nakon nuklearne katastrofe u Černobilju. Tačnije, zaživio je početkom 2000-ih godina kada su i krenule prve turističke ture ka "najopasnijem mjestu na planeti". I danas je Černobilj jedna od najpoznatijih destinacija za nuklearni turizam, a postala je i Fukušima nakon nuklearne katastrofe 2011.
Međutim, i aktivne nuklearne elektrane rado primaju posjetioce, pa su danas najčešći njihovi gosti osnovci, srednjoškolci i studenti. Imaju i specijalne turističke centre u okviru nuklearne elekrane ili van nje, u kojima posjetiocima puštaju filmove, drže prezentacije, simuliraju rad u nukleranoj elektrani, a organizuju i autobuske i pješačke ture u bezbjednim dijelovima elektrane.
Nuklearni turizam je važan zbog toga što može da poveća povjerenje javnosti u nuklearni sektor kroz dijeljenje informacija o temama kao što su kontrola radijacije, bezbjednost i odlaganje otpada, koje su inače najvažnije kada je riječ o nuklearnoj energiji.
Srbija se sprema da kroči u svijet nuklearne energije
Izvjesno je da se teren za ulazak nuklearne energije u energetski miks Srbije uveliko sprema. Sve se intenziviralo tokom ove godine kada je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na nuklearnom samitu u Briselu krajem marta izjavio da je Srbija zainteresovana za izgradnju četiri mala modularna reaktora.
Da će na tom putu glavni partner Srbiji biti Francuska postalo je jasno nakon Vučićeve posjete Parizu kada je potpisan Memorandum Srbije i Francuske elektroprivrede (EDF) kojim se stvaraju uslovi za strateško partnerstvo sa EDF-om u procjeni potencijala za razvoj nuklearnog civilnog programa u Srbiji, uz podršku razvoju stručnih kadrova i razmjeni tehničkog znanja.
Nakon toga su dodatna dokumenta u okviru ovog Memoranudma potpisana u Beogradu tokom uzvraćene posjete francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.
U Srbiji je nedavno potpisan i Memorandum o razumijevanju o primjeni razvoja nuklearne energije u Srbiji sa predstavnicima pet ministarstva i 20 fakulteta, naučnih instituta i energetskih preduzeća.
Ministarstvo rudarstva i energetike raspisalo je i tender za izradu preliminarne tehničke studije radi razmatranja mirnodopske primjene nuklearne energije u Srbiji. U pozivu se od stručnjaka tražilo da izvrše detaljnu uporednu analizu dostupne tehnologije na tržištu, uključujući male modularne reaktore i konvencionalne reaktore.
Srbija od 1989. godine ima zabranu na izgradnju nuklearnih elektrana, a aktuelne izmjene i dopune Zakona o energetici predviđaju ukidanje ovog moratorijuma.
Javna diskusija o mogućem ulasku nuklearne energije u energetski miks Srbije tek predstoji.
Šta nuklearni turizam može značiti Srbiji
Srbija u okruženju ima četiri nuklearne elektrane i gotovo su sve otvorene za turističke posjete. To su Krško u Sloveniji, Pakš u Mađarskoj, Černavoda u Rumuniji i Kozloduj u Bugarskoj.
Naučni saradnik na Institutu za fiziku Mihailo Savić vidi nuklearni turizam kao jedan od dobrih načina da u društvu polako počne da se formira realističnija i informisanija svijest o nuklearnoj energiji i nuklearnim tehnologijama.
Ističe da je to bitno i zbog toga što će nuklearna energija postati nužnost, a ne izbor, s obzirom na rastuće potrebe ljudi za novim i pouzdanim izvorima energije.
Na pitanje šta promocija nuklearnog turizma može značiti Srbiji koja se polako priprema da uvede nuklearnu energiju u svoj energetski miks, Savić je za Bloomberg Adriju rekao:
"Informisanost o jednom tako bitnom aspektu modernog društva kao što je nuklearna energetika je u našoj zemlji, na žalost, relativno skromna. Vjerujem da je jedan od osnovnih preduslova za smislenu i utemeljenu diskusiju koja bi prethodila donošenju značajnih odluka u budućnosti bilo i podizanje te informisanost na mnogo viši nivo. U tom smislu bi nuklearni turizam kroz iskustva posjetilaca mogao značajno da doprinese širenju provjerenih činjenica".
Upitali smo ga i šta misli o uvođenju besplatnih tura u nuklearne elektrane u regionu, Savić kaže da bi to bila dobra ideja, naročito kao dodatni kanal informacija i dio šire inicijative podizanja opšteg nivoa obrazovanosti po pitanju primjene nuklearnih tehnologija.
Spomenuo je da je i on bio nuklearni turista kada je u okviru konferencije kojoj je prisustvovao u Ljubljani posjetio nuklearni reaktor na istitutu "Jožef Štefan". "Moja iskustva su bila odlična budući da je tura bila sjajno vođena, sadržajna i informativna, a čak smo imali priliku da stojimo na staklenom podu i imamo direktan pogled na sam reaktor."
Od četiri nuklearne elektrane u regionu, Savić bi za posjetu odbarao ili Krško ili Pakš. "Koliko je meni poznato nuklearne elektrane u Sloveniji i Mađarskoj organizuju vođene ture pa bi one vjerovatno bile i moj prvi izbor".
Nuklearne ture u regionu
Nuklearna elektrana Krško je jedina nuklearna elektrana u Sloveniji. Nalazi se u blizini grada Krško, na obali rijeke Save. Zajednički je projekat Slovenije i Hrvatske, tačnije dijele ga slovenska kompanija GEN energija i hrvatska kompanija HEP u odnosu 50:50.
Na sajtu ove nuklearne elektrane piše da je tokom godine pojseti oko 5.000 ljudi. Više od polovine njih su učenici osnovnih i srednjih škola i studenti. Osnovci posjećuju elektranu u okviru "Dana nauke", dok srednjoškolci i studenti to čine u okviru određenih predmeta. Među posjetiocima su razna društva i strukovna udruženja i grupe običnih građana.
Krško je otvoren za najavljene i organizovane posjete, a kako da se prijavite i posjetite ovu elektranu pročitajte OVDJE.
Nuklearna elektrana Pakš je jedina nuklearna elektrana u Mađarskoj. Nalazi se u blizini grada Pakša, na obali rijeke Dunav.
"Značajan zadatak je informisati stanovnike o nuklearnoj elektrani", piše na sajtu Pakša i dodaje se da je zbog toga još 1995. godine otvoren Centar za informisanje i posjetioce, a nalazi se u neposrednoj blizini elektrane. U ljeto 2009. godine Informativno-vizitorski centar je renoviran, tako da je danas moderna i interaktivna izložba koju godišnje posjeti oko 30.000 ljudi i za koju nije potrebna prethodna prijava ili najava.
Za sve ostale ture koje uključuju obilazak nuklearnih reaktora, turbina, turbinogeneratora, radnog prostora potrebna je prijava, a više o tome pročitajte OVDJE.
Nuklearna elektrana Kozloduj je jedina nuklearna elektrana u Bugarskoj i nalazi se u gradu po kojem i nosi naziv. I ova elektrana izgrađena je u blizini Dunava.
"Ako ste se oduvijek pitali kako nuklearna elektrana izgleda iznutra, šta se dešava u jezgru reaktora, kako se proizvodi električna energija iz nuklearne elektrane ili kako radi nuklearna jedinica, imate priliku da nas posjetite i naučite odgovore na ova i mnoga druga uzbudljiva pitanja o nuklearnoj energiji", stoji na sajtu ove nuklearne elektrane.
Objekti koji su dostupni za posjetioce jesu informativni centar, centar za obuku gdje je smješten simulator koji je replika glavne kontrolne sobe reaktorskih jedinica gdje si i obučavaju operateri reaktora. Zaitm, moguće je obići i rasklopno postrojenje koje povezuje nuklearnu elektranu sa nacionalnom mrežom, kao i odjeljenje za radioekološki monitoring. Više o posjeti bugarske nuklearne elektrane pročitajte OVDJE.
Nuklearna elektrana Černavoda je jedina nuklearna elektrana u Rumuniji, nalazi se u gradu Černavoda na obali rijeke Dunav.
Ova elektrana je za razliku od prethodne tri nešto zatvorenijeg tipa kada je riječ o posjetama. Prema infomacijama sa sajta, posjete nuklearnoj elektrani u Rumuniji održavaju se samo za predstavnike institucija, organizacija, škola i univerziteta, a više o tome može se pročitati OVDJE.