.webp){kind=icon}
Evropskoj uniji (EU) trn su u oku kineski viškovi robe. Najviše im smetaju električni automobili, ali i oprema za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (OIE).
U ovim oblastima Kinezi dominiraju na evropskom, pa i svjetskom tržištu. Zbog poplave ove kineske robe na evropskom tržištu, a u namjeri da zaštiti svoje kompanije, kako su rekli evropski zvaničnici, od "nelojalne konkurencije", EU je nedavno povećala takse na uvoz kineskih električnih automobila sa 10 na do 38,1 odsto. Kineska oprema za OIE takođe bi mogla da bude na udaru viših evropskih sankcija.
Prije toga, Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele su povišene takse na niz kineskih proizvoda, poput: električnih vozila, poluprovodnika, naprednih baterija, solarnih ćelija, čelika, aluminijuma i raznovrsne medicinske opreme. Takse na električna vozila povećane su sa 25 na čak 100 odsto, dok su takse na solarne ćelije uvećane sa 25 na 50 odsto.
"Cijela svjetska ekonomija je u opasnosti od viška jeftinog kineskog izvoza", izjavio je francuski ministar finansija Bruno Le Maire. "Kupujmo evropsko", poručuje francuski predsjednik Emmanuel Macron.
Međutim, Kina možda ima plan B. Dvije zemlje mogle bi biti njene ulaznice za lakši i jeftiniji pristup evropskom tržištu – Mađarska i Srbija.
Električni automobili
Kada je riječ o električnim vozilima, glavna kineska ulaznica za evropsko tržište je trenutno Mađarska.
Aktuelni svjetski lider u proizvodnji električnih vozila kineski BYD krajem prošle godine saopštio je da je izabrao Mađarsku za prvu evropsku fabriku električnih vozila. Fabrika u Segedinu proizvodiće električna vozila i hibride za evropsko tržište, a zahvaljujući njoj biće otvoreno hiljade radnih mjesta. Izgradnjom fabrike u Mađarskoj, kineski BYD mogao bi da izbjegne visoke evropske takse.
Bloomberg
Bilo je nagovještaja da bi BYD mogao da otvori fabriku za proizvodnju električnih vozila i u Italiji, ali je sve ostalo na najavama. Pitanje je da li će se takvo nešto i ostvariti nakon novih trgovinskih tenzija između Brisela i Pekinga i činjenice da je Italija napustila kinesku inicijativu "Pojas i put".
Međutim, možda će evropske takse dodatno da motivišu Kineze da razmisle o otvaranju fabrike za električne automobile u Srbiji.
Uoči posjete kineskog predsjednika Xi Jinpinga najavljivano je da će jedna od tema s predsjednikom Aleksandrom Vučićem biti i otvaranje fabrike za proizvodnju električnih vozila, ali među 30 potpisanih sporazuma tokom posjete nijedan nije imao veze s električnim automobilima.
Beta/Vlada Srbije/Slobodan Miljević
Nekoliko dana nakon posjete kineskog predsjednika, predsjednik Vučić najavio je jednu veliku kinesku investiciju u Srbiji. Tada nije želio da otkrije više detalja s obzirom na to da su pregovori u toku, i sve je ukazivalo na to da bi velika investicija mogla da bude upravo fabrika za proizvodnju električnih vozila.
Da se ide u tom smjeru ukazala je vijest da se predsjednik Vučić u Beogradu sastao s predstavnicima kineskog multinacionalnog konglomerata Zhejiang Geely Holding, samo desetak dana nakon uvođenja evropskih taksi na kineska električna vozila.
Vučić je s predstavnicima ove kompanije razgovarao o razvoju srpske automobilske industrije i tom prilikom poručio da će Srbija postati regionalni centar za automobilsku industriju uz pomoć modernih tehnologija i međunarodnih partnerstava.
Zhejiang Geely Holding bavi se proizvodnjom vozila. Tokom prošle godine grupa je prodala ukupno 2,79 miliona vozila širom svijeta, uključujući 980.000 električnih vozila.
Oprema za OIE
Jedna od važnijih kineskih ulaznica na tržište EU u vrijeme visokih taksi, kada je riječ o opremi za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, mogla bi biti Srbija, iako EU zasad nije povećala takse za uvoz ove opreme.
Nedavno su dvije kineske kompanije najavile fabrike za proizvodnju opreme za OIE u Srbiji. Jedna je planirana za proizvodnju vjetrotornjeva i nalazila bi se u Boru, a druga za proizvodnju solarnih panela i predviđeno je da bude u Paraćinu.
Kompanija Shanghai Fengling Renewables gradiće gigantsko OIE postrojenje u Boru, koje će omogućiti Zijin Copperu da sam proizvodi struju, a vrijednost projekta procijenjena je na dvije milijarde evra.
Projekat će biti ukupnog kapaciteta dva gigavata - 1.500 megavata vjetroelektrana i 500 megavata solarne elektrane, kao i fabrike za proizvodnju zelenog vodonika, kapaciteta oko 30.000 tona godišnje. U okviru ovog projekta u planu su i ulaganja od 10 miliona evra za izgradnju industrijskog parka za proizvodnju vjetrotornjeva.
Kompanija Hunan Rich Photovoltaic Science and Technology potpisala je nedavno sporazum za izgradnju fabrike za proizvodnju solarnih panela i solarne elektrane u Paraćinu.
Ministarstvo rudarstva i energetike
Memorandum potpisan s Hunan Rich Photovoltaic Science and Technology predviđa investiciju ove kineske kompanije u fabriku solarnih panela kapaciteta jedan gigavat u Paraćinu i izgradnju solarne elektrane snage 200 megavata. Planirano je da tokom tri godine u pogon za proizvodnju solarnih panela bude uloženo 30 miliona evra i zaposleno 180 radnika. Dodatno, ova kompanija uložiće 280 miliona evra u izgradnju solarne elektrane u Srbiji.
Koliko je EU daleko od viših taksi na kinesku OIE opremu, i to ne bi bio prvi put
Evropski proizvođači komponenti za solarne elektrane su više puta upozoravali da kineski uvoz solarnih panela ugrožava njihov opstanak. Zbog toga se zalažu za ograničenje uvoza panela iz Kine i optužuju tu azijsku zemlju za nepoštenu trgovinsku praksu.
Početkom ove godine evropska komesarka za finansijsku stabilnost, finansijske usluge i uniju tržišta kapitala Mairead McGuinness izjavila je da je više od 97 odsto solarnih panela instaliranih u EU uvezeno i da većina dolazi iz Kine. Dodala je i da je skok uvezenih količina fotonaponske opreme doveo do obaranja cijena za više od 40 odsto. "Ta situacija pogoduje građanima i instalaterima, ali je jasno da stvara izazove proizvođačima u Evropskoj uniji."
Depositphotos
Da su i evropski proizvođači vjetroopreme u problemu zbog kineskih proizvođača upozorila je prošle godine predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, koja je poručila: "Budućnost naše industrije čiste tehnologije mora biti napravljena u Evropi."
Zbog toga je Evropska komisija prošle godine predstavila "Paket za energiju vjetra", koji treba da pomogne da se osigura prelazak na čistu energiju, održi industrijska konkurentnost i učvrsti evropska pozicija na čelu sektora energije vjetra.
Ali ima i onih koji se protive većim taksama na uvoz kineske OIE opreme, jer bi to drastično usporilo ostvarenje klimatskih ciljeva, što se i dogodilo od 2013. do 2018.
Uvođenje evropskih visokih taksi na OIE opremu iz Kine ne bi bilo prvi put. EU je 2013. povećala uvozne takse na kineske solarne panele na 67,9 odsto za kompanije koje nisu sarađivale u tadašnjoj istrazi, dok su za ostale kompanije prosječne uvozne carine iznosile 47,6 odsto.
