.webp){kind=icon}
Usprkos lanjskim poletnim najavama i očekivanjima domaćih vlasti kako će ukrajinske žitarice preko hrvatskih luka i željezničkih pruga nastavljati svoj put do mlinova u bijelom svijetu, devet mjeseci nakon što se Rusija povukla iz sporazuma koji je Ukrajini omogućavao transport, sve govori u prilog tome kako bi od svog tog zrnja koje se očekivalo teško bilo ispeći imalo ozbiljniju pogaču. Ukrajinske žitarice zaobilaze Hrvatsku, no domaća poljoprivreda bez obzira na to itekako osjeća posljedice ukrajinskog izvoza.
Ruski napad na Ukrajinu prije nešto više od dvije godine podigao je, između ostalog, i cijene žitarica na svjetskom tržištu. U samo mjesec dana od sredine veljače do sredine ožujka 2022. cijene pšenice porasle su za 28 posto, pokazuje indeks cijena koji objavljuje Međunarodno vijeće za žitarice. Kukuruz je na međunarodnom tržištu u tri tjedna poskupio 27 posto.
Cijene su krenule prema dolje tek u lipnju. Rusija je krajem svibnja olakšala plovidbu trgovačkoj mornarici iz ukrajinskih luka, a sredinom srpnja zaživio je sporazum koji su sklopile Rusija, Ukrajina i Turska kojim je omogućen prolaz ukrajinskim poljoprivrednim proizvodima kroz Crno more. No godinu dana kasnije Rusija se naprasno samostalno povukla iz dogovora, što je ponovo nakratko podiglo cijene žitarica.
U trenutku kad se Rusija povukla iz sporazuma i Hrvatska je ponudila svoju pomoć kako bi Ukrajina nastavila s izvozom. Ideja je bila da se brodovima kroz Dunav roba dopremi do luke u Vukovaru, od tamo nastavi put željeznicom do Rijeke gdje bi se opet ukrcavala na brodove i plovila dalje.
Tijekom lanjskog posjeta Grlić Radman susreo se s ukrajinskom ministricom gospodarstva Julijom Sviridenko | Hina
Velike najave, od zarade – ništa
Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman i premijer Andrej Plenković u nizu navrata zvučno su poručivali kako su hrvatske luke spremne prihvatiti ukrajinsko žito i proslijediti ga dalje. Nekoliko dana nakon ruskog povlačenja iz sporazuma Grlić Radman bio je u posjetu Ukrajini te je i tamo napomenuo kako je Hrvatska "na raspolaganje stavila svoje luke za izvoz ukrajinskog žita te će to činiti i dalje".
No službene brojke pokazuju kako je od tih velikih najava ostalo tek brašna za dvije porcije palačinki. Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju kako je iz Ukrajine u Hrvatsku lani stiglo 5,2 tisuće tona pšenice i oko 107 tisuća tona kukuruza. Obje brojke jesu veće nego što je to bilo prethodnih godina – pšenicu iz Ukrajine uopće nismo uvozili prije 2023., a kukuruz samo u 2021. i 2022. godini, i to sveukupno manje od 50 tisuća tona – no svejedno se ne radi o prevelikim količinama.
Za usporedbu, Hrvatska godišnje proizvede nešto manje od milijun tona pšenice i tri milijuna tona kukuruza. Godišnja -proizvodnja žitarica u Ukrajini se pak prije rata kretala na razini od 70-ak milijuna tona, od čega je izvozila 50 milijuna tona.
Brojke iz Carinske uprave pokazuju slično. Od početka 2023. do kraja veljače ove godine u Hrvatsku je uvezeno 6,8 tisuća tona pšenice i 113 tisuća tona kukuruza "za koje je deklariran podatak da su podrijetlom iz Ukrajine".
Sve u svemu, od silnih najava od kojih su trebale profitirati domaće luke i željeznica, nije se realiziralo gotovo ništa. Da su sve spomenute žitarice iz Ukrajine stigle vodenim putem, moglo se raditi o 20-ak brodova u 14 mjeseci.
Pad cijena u Hrvatskoj
No priči o ukrajinskim žitaricama na domaćem tržištu tu nije kraj. Prema komentarima iz poljoprivrednih krugova, one su svoj put do europskog tržišta našle, a to je snizilo cijene i kod nas, i dovelo pojedine domaće ratare na rub profitabilnosti.
Ukrajinske žitarice su "znatno" poremetile tržište u Hrvatskoj, kazao je za Bloomberg Adriju Matija Brlošić, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore. Prema njegovom tumačenju veliki dio ukrajinske pšenice koji je trebao završiti izvan tržišta Europske unije završio je u Italiji. Kako se veliki dio hrvatske pšenice izvozi u Italiju – lani je to bilo oko 350 tisuća tona – zasićenje tamošnjeg tržišta rezultiralo je i niskim cijenama kod nas. "Sektor ratarstva je pretrpio enormne gubitke", komentira Brlošić.
Najsvježiji podaci Ministarstva poljoprivrede pokazuju da je pšenica na veleprodajnom tržištu ovih dana za 30-ak posto jeftinija nego što je bila prije godinu dana i čak 50 posto jeftinija nego što je bila prije dvije godine. Brašno je, ovisno o tipu, pojeftinilo za između 25 i 40 posto, a cijena kukuruza je 30-ak posto niža nego lani.
S druge strane, državna pomoć poljoprivrednicima je bila "daleko premala" i ako se stvari ovako nastave "najbolje bi bilo da zatvorimo svoju proizvodnju", kritičan je Brlošić. Situacija s kukuruzom je bila nešto povoljnija, dodao je.
Iz Carinske uprave podsjećaju da se roba "koja je namijenjena stavljanju na tržište Europske unije ili za osobnu uporabu ili potrošnju na carinskom području Unije" nakon uvoza iz trećih država i carinskih postupaka "pušta u slobodan promet". To znači da ta roba "stječe status robe Unije, te se može slobodno kretati na području svih država članica".
Ukrajinska pšenica brodovima se transportira kroz tjesnac Bospor | Nicole Tung/Bloomberg
Povlačenje Rusije iz sporazuma prošlog ljeta nakratko je podiglo strah kako će njena ratna mornarica onemogućiti transport žitarica i uljarica iz ukrajinskih luka. Usprkos tome, plovidba je idućih tjedana nastavljena uz malo prilagođenu rutu uz crnomorsku obalu i sve ukazuje na to kako pšenica i kukuruz bez većih problema stižu na europsko, a i druga tržišta.
Početkom ožujka u Organizaciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO, Food and Agriculture Organization) komentirali su kako je izvozna cijena kukuruza na globalnim tržištima u padu zahvaljujući dobroj žetvi u Argentini i Brazilu, "uz konkurentne cijene iz Ukrajine koja se trudi iskoristiti prednost mirne plovidbe morskom rutom". Cijene pšenice je na globalnim tržištima prema dolje gurao izvoz iz Rusije, "a to je stvorilo pritisak na pad cijena iz drugih izvora, posebno iz Europske unije", objašnjavali su u FAO-u.
Ukrajinske žitarice i uljarice proteklih mjeseci stižu na globalna tržišta. Hrvatske luke i željeznica, usprkos lanjskim poletnim najavama iz vlasti, ostali su izvan tih tokova i bez zarade. S druge strane, zbog pada cijena stradali su i domaći poljoprivrednici te su i oni ostali bez zarade. Drugim riječima – kod nas ni zrnja, ni pogače.
