Inflacija je u fazi popuštanja, no rizike poput kretanja na tržištu rada te plaća, kao i geopolitičke prilike, treba pratiti, ocijenjeno je na skupu guvernera središnjih banaka većine zemalja Adria regije održanom u petak na Ekonomskom fakultetu u Splitu.
Što se Hrvatske tiče, guverner Boris Vujčić smatra da će stopa godišnje inflacije u ovo doba iduće godine doći na 2,4 posto i sasvim se približiti onoj razini koju cilja Europska središnja banka, odnosno dva posto.
Hrvatska je u veljači imala najveću stopu godišnje inflacije u Europskoj uniji od 4,8 posto. Stopa je u odnosu na siječanj ostala nepromijenjena.
"Sad smo na putu smanjivanja i očekujem da će se inflacija dalje smanjivati prema kraju godine", ustvrdio je Vujčić.
Na okruglom stolu u Splitu sudjelovali su osim Vujčića slovenski guverner Boštjan Vasle, guvernerka središnje banke Sjeverne Makedonije Anita Angelovska Bezhovska, Crne Gore Irena Radović te viceguverner središnje banke Bosne i Hercegovine (BiH) Željko Marić.
Guverner HNB-a Boris Vujčić | Bloomberg Mercury
U fokusu je bila tema učinaka inflacije i podizanja kamatnih stopa u tim zemljama, posebice u smislu financijske, odnosno kreditne situacije korporativnog sektora i kućanstava.
"Ima dosta sličnosti među zemljama iako nisu stvari sasvim identične", ocijenio je Vujčić ističući kako su na području regije tri zemlje na koje bitno utječe monetarna politika Europske središnje banke premda nisu članice eurozone.
"Sve su te zemlje vezane za euro, ali nemaju mogućnost utjecaja na tu monetarnu politiku", kazao je Vujčić.
To su Sjeverna Makedonija koja praktično ima fiksiran tečaj u odnosu na euro, Crna Gora koja koristi euro te BiH koja ima valutni odbor.
Radović i Marić su napomenuli da ta činjenica bitno sužava mogućnosti djelovanja monetarne politike koja se u znatnoj mjeri svodi na alate poput stope obvezne rezerve.
Zvonimir KUHTIĆ/HINA
Za Hrvatsku je Vujčić napomenuo da je prijenos rasta kamatnih stopa i na tvrtke i na kućanstva bio znatno sporiji i niži no u ostatku eurozone.
"Kod nas su kamatne stope na kredite poduzećima sada na otprilike istoj razini kao u eurozoni. Preduvjet da kamatne stope u Hrvatskoj budu kao u Njemačkoj bio je ulazak u eurozonu. Kamatne stope na stambene i potrošačke kredite su niže no u eurozoni, a kod potrošačkih kredita je to i značajno niže. Sve to ciklus kreditnog rasta održava živim u Hrvatskoj", istaknuo je Vujčić.
Na skupu je gostovao i direktor Međunarodnog monetarnog fonda za Europu Alfred Kammer koji je istaknuo da ta institucija ove godine za eurozonu očekuje rast od 0,9 posto i onda ubrzanje na 1,7 posto u 2025.
Što se zemalja srednje i jugoistočne Europe koje su izvan eurozone tiče, ta je prognoza 2,6 posto ove godine i 3,2 posto iduće.
MMF-ova prognoza globalnog rasta za ovu godinu | Bloomberg
Zanimljivo je da Crna Gora ima jednu od najsnažnijih stopa rasta u Europi koja je prošle godine iznosila 6,2 posto, a guvernerka Radović je napomenula kako je snažno rasla agregatna potražnja dolaskom oko 100 tisuća stranaca iz zemalja kao što su Rusija, Ukrajina ili Turska.
Po riječima Kammera, za Europu blago prizemljenje je nadohvat ruke premda izgledi nisu svugdje jednako raspoređeni.
Među glavnim faktorima koje sada treba pratiti su dinamika hlađenja tržišta rada i kretanje plaća, a na dulji rok u fokusu moraju biti demografski i klimatski izazovi te troškovi energije, ali i geoekonomski izazovi koji podižu cijenu trgovine i prigušuju zaradu od izvoza.
"Ključ je u rastu i vlade moraju djelovati kako bi za to otvorili prostor. Treba stvoriti domaće i regionalne uvjete koji potiču investicije", poručio je Kammer.
Po njegovim riječima, zemlje izvan eurozone će trebati dulje vrijeme restriktivnu monetarnu politiku kako bi potpuno obuzdale inflaciju.
.webp){kind=icon}
