Uskoro dolazi nova regulativa koja će olakšati ulaganja i oživjeti hrvatsko tržište kapitala, u sklopu nje bi u povijest mogao otići i porez na kapitalnu dobit, a državna izdanja vrijednosnih papira trebala bi postati redovna pojava – to su glavne poruke s konferencije Bloomberg Adrije "Budućnost investiranja" održane u petak.
Kada većina ljudi ulaže, to čine kako bi zaradili više novca. No ulaganja nose inherentne rizike što znači da ne postoji jamstvo profita već postoji i vjerojatnost gubitka svega, što uključuje i inicijalnu investiciju. Zapravo, sva ulaganja nose određeni stupanj rizika, ali neka su manje riskantna od drugih, istaknuto je na uvodnom panelu konferencije.
Svijest o rizicima
"Fizičke osobe griješe jer se fokusiraju samo na to koliko žele zaraditi bez da odrede koliko su spremni izgubiti. Također, oni bi morali biti u mogućnosti procijeniti koliko ulaganjem mogu izgubiti. Dionica koja je se pokazala dobrom prilikom bila je ona Nvdije, gdje se moglo zaraditi 170 posto. Na HT-u, koji je ipak bliži našem podneblju, ulagači su mogli zaraditi 15 posto manje. Međutim, na Nvidiji možete i izgubiti četiri puta više nego da ste vlasnici dionice HT-a. Sve to treba uzeti u obzir“, upozorio je glavni analitičar Bloomberg Adrije, Andrej Knez na uvodu u konferenciju.
Tradicionalnom pristupu investicijama kakav vlada u Adria regiji u fokusu su uglavnom nekretnine, a nakon toga je najvjerojatnija opcija zlato.
Davor Žic, član uprave tvrtke Goldman Graff, kaže da je zlato investicija na dulji rok i nešto što investitorima pruža sigurnost budući da znaju što očekivati na duži rok.
Veći prinosi na obveznice guraju cijenu zlata niže, ali taj je odnos prekinut tijekom ogromnog rasta realnih prinosa prošle godine, s potražnjom za zlatom podržanom značajnom kupnjom središnjih banaka jer su neke zemlje namjeravale smanjiti svoju ovisnost o dolaru kada je Washington uveo sankcije Rusiji. Očekuje se da će Fed početi snižavati kamatnu stopu, a Žic kaže da će to imati utjecaj na sve sektore pa tako i na zlato.
"Fed je najavio to rezanje kamatnih stopa, a najavljuje se da će to isto učiniti Europska središnja banka. Morat će se ulagati u druge vrste imovine. Tržište se nije još sto posto oporavilo od brojnih šokova, recesija je odgođena, ali je pitanje koliki će biti apetit ulagača u rizik. Tu vjerujem da će se zlato opet pokazati pobjednikom. Rast će potražnja i cijena“, rekao je Žic.
Bloomberg Adria
Nova regulativa za poticanje ulaganja
Država priprema novi regulatorni okvir u sklopu kojeg je moguće ukidanje poreza na kapitalnu dobit, izjavio je na konferenciji državni tajnik u Ministarstvu financija Hrvatske Davor Zoričić i poručio kako želi da državna izdanja poput nedavnih "narodnih" obveznica i trezoraca postanu redovna i normalna pojava na domaćem tržištu.
"Puno smo toga prošli od 2008. i nismo se previše bavili tržištem, ali sada napokon građanima nudimo alternativu nekretninama i nadamo da će im cijela ta priča biti sve privlačnija. Mi možemo potaknuti cijelu industriju, to i činimo. Državni vrijednosni papiri su jako dobro ulaganje ako gledamo školski, a vidimo da nakon njihovog izdavanja polako rastu i kamate na depozite", rekao je Zoričić.
Budućnost tržišta kapitala
Domaćem tržištu kapitala nasušno fali širine ponude vrijednosnih papira za ulaganje, a startup sceni kapitala – zaključak je drugog panela na konferenciji.
Predsjednica Zagrebačke burze (ZSE) Ivana Gažić, osvrnula se na tematiku poreza na kapitalnu dobit čije je skoro potencijalno ukidanje najavio državni tajnik Davor Zoričić. Smatra ga promašenim jer se ne zna koliko uopće država ubere novca od njega. "Vjerojatno je to manje nego što košta papirologija koju treba ispuniti da ga se plati", komentirala je u polušali.
Dinko Novoselec, partner u Feelsgood Capital Partnersu, složio se kako je zanemariv iznos koji se od tog poreza naplati s burze, ali upozorava da on "kači" i sve one koje si isplaćuju dobit iz društava s ograničenom odgovornošću.
Općenito drži da porezi kao takvi ne muče previše startup scenu, na koju je njegov fond fokusiran, već im je najveća briga kapital.
"Generalno naši porezi nisu previsoki pa nije realno očekivati nekakav porezni stimulans. Startupima treba kapital, a ostalu infrastrukturu imaju. Kapital je dolazio iz javnog sektora, najave su da će tako biti i dalje. Iako ulaganja u startupe nose veće rizike, daju i puno veće nagrade. Treba se ohrabriti, to je jedna dinamična scena, zanimljiva i puna mladih ljudi", kazao je Novoselec.
Na pitanje bi li potencijalni IPO Fortenove bio uspješan, predsjednik uprave InterCapitala Ivan Kurtović ističe da prvo treba definirati strategiju razvoja tržišta kapitala općenito, a onda bi i izlistavanje tako velike kompanije imalo veću težinu.
Gažić misli da bi IPO definitivno bio uspjeh i dodaje kako bi cijela priča oko Agrokora bila drugačija da je kompanija bila na burzi prije donošenja Lex Agrokora jer izlistavanje donosi veću transparentnost.
Zlato, nekretnine ili umjetnine?
Pri odabiru između zlata i nekretnina kao investicije, nema univerzalnog odgovora. Oboje imaju svoje prednosti i nedostatke. Zlato pruža veću likvidnost i niže ulazne troškove, što ga čini dostupnim svima. S druge strane, nekretnine pružaju potencijal za rast vrijednosti kapitala i prihod od najma, ali dolaze s većim početnim troškovima i stalnim održavanjem.
Međutim, iako je ulaganje u nekretnine unazad dvije godine sjedilo na tronu, u 2024. atraktivnija investicija ipak će biti zlato, mada postoje i neke nekonvencionalne klase imovine koje se čine sve privlačnijim, zaključili su sudionici panela "Investicijski rodeo".
"Kad govorimo o investiranju, ne bih rekao da ulagači trebaju ulagati isključivo u zlato. Oni, između ostalog, trebaju ulagati i u zlato. Prava receptura je u diverzifikaciji ulaganja u različite klase imovina jer upravo to stvara snagu. Također, iako se u Goldman Graffu bavim zlatom, ja investiram i u nekretnine. Vjerujem da će i moj sugovornik Boro Vujović također reći da i on koristi istu formulu. Međutim, prednost zlata je što gotovo svi u njega mogu uložiti“, rekao je Vladimir Potočki, predsjednik uprave tvrtke Goldman Graff.
Bloomberg Adria
Vujović, osnivač i direktor tvrtke za promet nekretninama Operete, ipak je morao stati u obranu nekretnina.
"Kad gledamo statistiku, tko god je unazad dvije godine kupio bilo kakvu nekretninu, dobro prošao s obzirom na to kako je tržište nekretnina pratilo inflaciju. Cijene nekretnina, u odnosu na prošlu godinu, rasle su otprilike 20 posto. Onaj tko je mogao u njih ulagati, vidio je da je to bio dobar potez. Primjerice, prosječna cijena kvadrata 2013. godine bila je 1300 eura, a sada je 2700 eura po kvadratu. To je rast veći od 100 posto“, rekao je Vujović, koji u zadnje vrijeme sve više širi svoj ulagački portfelj na umjetnine.
Iako su globalno umjetnine jedan od legitimnih izbora pri ulaganju, u našoj regiji i dalje prevladavaju investicije u tradicionalnije vrste imovine poput nekretnina, bankovnih depozita i sličnog. Po svemu sudeći, postoji nešto zajedničko svima njima zbog čega su tako vrijedni na našem području.
"To je povijesno nasljeđe", objasnio je Ivan Odrčić, analitičar Bloomberg Adrije, te dodao: "Mnogi su se opekli. Gospodin Vujović će se složiti sa mnom kada kažem – cigla ne može propasti. Nije da se Hrvati ne okreću novim klasama, samo to oni čine jako sporo. Svako vrijeme donosi svoje, dolaze novi trendovi, a usudio bih se reći da i one tradicionalnije poput nekretnina možda ne čeka neka svijetla skora budućnost".
Važnost ESG-a
Hrvatska je zbog klimatskih promjena u deset godina izgubila čak 3,6 milijarde eura, što nas u Europi svrstava među najugroženije države kao i ostale zemlje Mediterana. Stoga se banke kod financiranja ESG projekata najviše fokusiraju na obnovljive izvore energije i turizam. Kod ESG strategije trebamo se odmaknuti od stigme obveze i doprinijeti smanjenju klimatskih promjena, poruka je s posljednjeg panela konferencije "Budućnost investiranja".
Micanje stigme da je ESG nepotrebna regulatorna obveza izuzetno je važno jer je to budućnost, istaknula je u petak Nikolina Kolarić, direktorica Ureda za održivo poslovanje Hrvatske poštanske banke.
"Ne možemo simplificirati situaciju, sve ovisi o industriji iz koje klijent dolazi. Različito se valoriziraju klijenti koji dolaze iz veće prerađivačke industrije ili pak s druge strane, oni iz tehnološke. Postepeno se sva trgovačka društva prilagođavaju regulativama očuvanja okoliša. Radi se o kompleksnoj materiji, potrebno je više stručnjaka, koji se bave ESG regulativama", pojasnila je Vedrana Jelušić Kašić, članica Uprave PBZ-a.
Luka Ploče jedna je od prvih kompanija koja je objavila ESG izvještaj jer, kako je rekao njen glavni izvršni direktor Hrvoje Livaja, ako želimo pomake u očuvanju okoliša, svi trebamo već danas krenuti s promišljanjem kao i s kvalitetnim ESG strategijama.
.webp){kind=icon}
