.webp){kind=icon}
Pad eura u odnosu na dolar donosi određene promjene za Bosnu i Hercegovinu, ali i cjelokupnu Adria regiju. Ekonomista i bvši diplomata Draško Aćimović rekao je za Bloomberg Adriu da će se problem koji je vezan za pad eura u odnosu na skoro sve druge valute odrazit na otplatu vanjskog duga BiH.
"BiH ima samo 64,19 posto vanjskog duga isključivo u evrima, a sve ostalo je u dolarima i drugim valutama", kazao je Aćimović. "Nažalost moram reći da sam na početku korona krize mjesecima upozoravao da se treba napraviti hitna konsolidacija i restrukturiranje vanjskog duga, mnoge zemlje su dobijale čak i otpis određenih dugova ako urade reforme, što je nažalost ostalo bez odjeka."
BiH je povećala ukupno vanjsko zaduženje sa 8,14 milijardi (2019. godine) na 9,67 milijardi (prvo tromesječje 2022).
Ministarstvo financija i trezora BiH
"Pomoć koju je BiH dobila od MMF od 307 u SDR (korpa od 5 valuta) mogla je, što je bila i preporuka MMF-a, biti iskorištena za restrukturiranje vanjskog duga BiH međutim vlast je sve to potrosila kao i druge kredite MMF, EU i drugih međunarodnih kreditora i ne samo da nije smanjila dug i oslobodila se svih dugovanja koji nisu u evrima, već ga je za dvije godine povećala za 1,5 milijardi", istakao je Aćimović.
Navodi da kao što je to običaj među vladajućim strukturama u BiH, novci su otišli u javne nabave, automobile, kancelarije, namještaj... Aćimović kaže da bi jedna zemlja koja ima valutni odbor i valutu koja je vezana za euro mora imati i zaduženja u eurima.
USDEUR:CUR
USD
0,9984 EUR
vrijednost na početku trgovanja
0,9982
posljednja zaključna vrijednost
0,998
promjena od početka godine
13,4198%
dnevni raspon
0,00 - 0,00
raspon u 52 nedjelje
0,84 - 1,00
Video Knez: Najveći investitori predviđaju tehničku recesiju u 2023.
Ističe da iako je poslovanje subjekata u elektro-energetskom sektoru u BiH trenutno pozitivno, potencijalni rizici mogu dovesti do problema sa sigurnošću snabdijevanja.
Bloomberg
Univerzitetski profesor i ekonomista Bečkog ekonomskog instituta Branimir Jovanović rekao je pak za Bloomberg Adriu da jačanje dolara neće imati nekih velikih posljedica po balkanske ekonomije jer one nemaju prevelike veze sa američkom ekonomijom, niti previše koriste dolar.
"Skoro sve valute su ili fiksirane za euro, ili fluktuiraju samo malo u odnosu na njega", kazao je Jovanović. "Kad je spoljna trgovina u pitanju, u svim ekonomijama više od 2/3 razmjene je sa Evropskom unijom, a učešće Amerike je svega nekoliko procenata."
Više na: BiH i euro u Hrvatskoj: Strah od 'tihog' rasta cijena
Kazao je da je slično i sa stranim investicijama. Smatra da može biti nekakvih pozitivnih efekata u vidu većih doznaka, odnosno transfera, koje šalju iseljenici iz Amerike, jer će ti novci sada vrijediti više u lokalnim valutama.
"Inflacija može da bude nešto veća, zbog više cijene nafte, koja se izražava u dolarima, ali inflacija je svakako visoka, pa se to neće previše primijetiti", naveo je Jovanović.
Kao što je rekao i Aćimović, Jovanović smatra da zemlje koje imaju spoljni dug izražen u dolarima mogu imati veće troškove servisiranja ovog duga, mada je to uglavnom hedžirano.
"Fizička i pravna lica koja imaju kredite u dolarima će sada imati veće troškove za rate, ali dolarski krediti na Balkanu nisu previše izraženi. S druge strane, lica koja imaju dolarsku štednju će sada imati više", zaključio je Jovanović. "Sve u svemu, biće pojedinih i pozitivnih i negativnih efekata, koji će se kompenzovati međusobno."
