Prvi kubici gasa iz Azerbejdžana u Srbiju trebalo bi da stignu do kraja sljedeće godine. Naime, ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović potpisala je u srijedu u Bakuu komercijalni ugovor koji će omogućiti isporuke do 400 miliona kubnih metara gasa do kraja naredne godine.
Pored komercijalnog ugovora između gasnih kompanija Srbijagasa i Socara o isporuci gasa, potpisan je i Memorandum o razumijevanju između energetskih ministarstava Srbije i Azerbejdžana kojim se produbljuju odnosi u oblasti energetike.
"Današnjim potpisivanjem memoranduma produbljena je bilateralna saradnju Srbije s Azerbejdžanom u oblasti energetike i osigurano je snabdijevanje gasom iz te zemlje u količinama do 400 miliona kubnih metara gasa godišnje do 2026. godine, dok će se nakon toga dobavljati i milijardu metara kubnih gasa", rekla je ministarka, a saopšteno iz ministarstva.
Đedović je rekla da će po završetku izgradnje gasne interkonekcije sa Bugarskom Srbija imati Azerbejdžan kao još jednog snabdjevača gasom. "Poslije završetka gasovoda Balkanski tok koji je obezbijedio dodatnu sigurnost i otvorio novi pravac snabdijevanja, sada ostvarujemo i strateški cilj da diverzifikujemo snabdjevače i dodatno jačamo svoju poziciju kao tranzitne zemlje za snabdjevanje gasom zemalja centralne Evrope", izjavila je Đedović. Ona je dodala da se završetak ove gasne interkonekcije očekuje u narednim danima, čime će biti ispunjeni i infrastrukturni preduslovi za novi izvor snabdijevanja gasom.
Ministarka je istakla da potpisani memorandum otvara i druge mogućnosti za saradnju između dvije zemlje, koje se tiču isporuka tečnog prirodnog gasa (LNG) preko LNG terminala u Turskoj i Grčkoj, kao i potencijalne saradnje na razvoju kapaciteta za izgradnju gasnih elektrana i skladišta gasa.
Podsjetila je da sve projekcije govore da će potrebe Srbije za prirodnim gasom tokom ove decenije rasti, odnosno da se očekuje da se ukupna potrošnja gasa poveća sa oko tri milijarde kubnih metara gasa u 2022. godini na oko četiri milijade kubnih metara do 2030. godine.
"Memorandum i ugovor koji su danas potpisani omogućavaju da računamo i na veće količine gasa i na više snabdjevača, što će nam donijeti veću sigurnost u snabdijevanju naših građana i privrede, a po završetku gasnog interkonektora ka Bugarskoj, planiramo i nove interkonekcije, prije svega ka Sjevernoj Makedoniji", istakla je Đedović.
Ministar energetike Azerbejdžana Parviz Shahbazov rekao je da je pomoću strateški važnih dokumenata koji su potpisani u srijedu uspostavljena osnova za multilateralnu saradnju u oblasti gasa, uključujući, prvi put, isporuku gasa iz Azerbejdžana u Srbiju.
On je precizirao da je na osnovu isporuka gasa Srbiji u količini do 400 miliona kubnih metara gasa godišnje, broj zemalja koje će se snabdjevati azerbejdžanskim gasom povećao na osam i da je to jasan pokazatelj da Azerbejdžan proširuje svoju misiju, da ima ulogu pouzdanog energetskog partnera koji sve značajnije doprinosi energetskoj bezbjednosti.
Srbija se udaljava od ruskog gasa
Devedeset odsto gasa koji se u Srbiji trenutno koristi dolazi iz Rusije, a jednim manjim dijelom pokriva domaća proizvodnja.
U Srbiji se godišnje troši oko tri milijarde kubnih metara gasa. Preko dugogodišnjeg ugovora sa Rusijom u Srbiju stiže 2,2 milijarde kubnih metara gasa po povoljnoj cijeni. Preostalih 800 miliona kubnih metara gasa Srbija obezbjeđuje na tržištu po berzanskim cenama. Međutim, i taj gas je ruski.
Pristizanje prvih kubnika gasa iz Azerbejdžana sljedeće godine značiće početak odvajanja i nezavisnosti Srbije od ruskog gasa, nakon gotovo 15 godina ruske dominacije na srpskom gasnom tržištu.
Azerbejdžanski gas spas za visoki bugarski porez
Od sredine oktobra bugarska vlada uvela je porez na ruski gas koji prolazi kroz njenu teritoriju Turskim tokom i stiže do Srbije, Sjeverne Makeodonije, Mađarske.
Riječ je o visini poreza od 20 bugarskih leva (10,24 evra) po megavat-času na gas ruskog porekla.
Još uvijek nije poznato da li će taj porez plaćati Gazprom ili zemlje koje ga koriste. Bugarska očekuje da će ga platiti Gazprom kako bi Rusija imala manje sredstava da finansira rat u Ukrajini.
Ukoliko bi teret ovog poreza pao na države koje ga koriste, procjenjuje se da bi Srbiju taj porez koštao više od 300 miliona evra godišnje.
Otvaranjem gasnog interkonektora sa Bugarskom, Srbija dobija šansu da smanji uvoz ruskog gasa preko Turskog toka i da tako smanji mogući trošak za porez Bugarskoj.