Hrvatski IT nastavlja rasti brže od europskog prosjeka, lani su ukupni prihodi sektora porasli gotovo 17 posto, na 7,2 milijarde eura, a izvoz je dosegnuo 1,6 milijardi eura, pokazala je analiza Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Na tome neće stati jer članice HUP ICT-ja očekuju daljnji rast.
Ukupni prihod hrvatske ICT industrije je lani dosegao 7,2 milijarde eura, odnosno 10,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Taj je rezultat 16,9 posto viši nego u 2021. godini te predstavlja gotovo pet posto ukupnog prihoda nefinancijskog dijela ekonomije zemlje. Istaknuto je i kako su dva hrvatska jednoroga Infobip i Rimac zaslužni za čak 4,1 posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda.
Promatra li se samo prihod segmenta računalnog programiranja i povezanih djelatnosti koji je lani dosegao 3,5 milijardi eura, rast u odnosu na prošlu godinu još je i veći, 24,5 posto, istaknuto je na HUP-ovoj Ekonomskoj kavi prošloga tjedna. Analizu su tada predstavili glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić i predsjednik udruge HUP-ICT Hrvoje Balen.
Zanimljiv je podatak kako je broj zaposlenih u području informacijsko-komunikacijskih tehnologija prošle godine dosegnuo više od 50 tisuća, a broj poduzetnika u tom sektoru više od osam tisuća. No još je i zanimljiviji nalaz analize kako je zaposlenost u ICT sektor u prvih osam mjeseci ove godine porasla za više od deset posto.
Takvi podaci djeluju ohrabrujuće uzme li se u obzir kako je ova godina startala vrlo neizvjesno za mnoge hrvatske IT tvrtke s obzirom na to da su se počele snažnije osjećati posljedice globalne krize IT sektora. Podsjetimo, tehnološki divovi podijelili su desetke tisuća otkaza. U nedostatku projekata dok su se klijenti nećkali hoće li ili neće svoje budžete potrošiti za IT, digitalne agencije imale su neke od najiskusnijih developera "na klupi". Neke su tvrtke zbog te situacije došle do ruba održivosti i pribjegle otpuštanjima.
Na Ekonomskoj kavi HUP-a sudjelovali su ministar rada Marin Piletić (treći slijeva), operativni direktor Infobipa Roberto Kutić (u sredini), član uprave i glavni direktor za korporativne poslove HT-a i dopredsjednik HUP-ICT-a Siniša Đuranović (drugi zdesna), suosnivač Sofascorea Ivan Bešlić (drugi slijeva) te suosnivač i član uprave CROZ-a Krešimir Mudrovčić (treći zdesna) | HUP
Nije čudno da u takvom ozračju nisu osobito popularna bila nova zapošljavanja, naprotiv, vladao je, kako to tehnološki šefovi vole reći, hiring freeze.
Lani je u hrvatskom IT sektoru otvoreno gotovo četiri tisuće novih radnih mjesta, no od prosinca do travnja zapošljavanja su se toliko usporila da je u tom razdoblju broj zaposlenih porastao svega dva posto, kazala je za Bloomberg Adriju sredinom godine Tajana Barančić, izvršna direktorica Astra poslovnog inženjeringa.
To je izazvala i određene potrese na iznimno konkurentnom IT tržištu rada.
"Iz naše perspektive, broj prijava za jednu prosječnu poziciju porastao je i nešto više od deset puta, što je tržišni presedan kakav nismo imali prilike vidjeti 11 godina otkad postojimo. Iako je istina da smo i mi pojačali neke od aktivnosti u marketingu prema ciljanim talentima, broj prijava je potpuno neočekivano visok, a daleko najviši je bio u ožujku", kazao je za Bloomberg Adriju izvršni direktor Profica Mateo Perak.
No očekivalo se i kako takvo stanje neće potrajati, naručitelji su morati odlučiti što će s budžetima, a i situacija na tržištu kapitala krenula se pomicati u pozitivnom smjeru, nadasve zbog entuzijazma oko umjetne inteligencije. Prognoze za budućnost vertikalne su, ako je suditi prema anketi članica udruge HUP-ICT. One, naime, ove godine očekuju rast prihoda od 10 do 15 posto. Prognoze za malo dalju budućnost, do 2026. godine, također su pozitivne, anketirani IT-jevci očekuju godišnji rast od deset do 20 posto.
Sektorska analiza pokazala je kako je izvoz usluga računalnog programiranja i povezanih djelatnosti impresivno porastao, premašujući 1,6 milijardi eura. Glavno izvozno tržište su Sjedinjene Američke Države s Njemačkom, Ujedinjenim Kraljevstvom i Švedskom.
Na Ekonomskoj kavi HUP-a koja je održana u novom zagrebačkom kampusu Infobipa, istaknuto je i kako se HUP-ICT zalaže za porezno rasterećenje na rad do razine pet najkonkurentnijih tranzicijskih zemalja Europske unije, smanjenje poreza na (reinvestiranu) dobit te porezne olakšice za istraživanje i razvoj. To bi, smatraju, podržalo daljnji razvoj ICT industrije i dostizanje cilja od 13 posto udjela u bruto dodanoj vrijednosti.
Također, razgovaralo se o imigracijskoj politici i privlačenju stranih studenata te visokokvalificiranih radnika, kao i o ukidanju nepoštene konkurencije alternativnih oblika prihodovanja, čime se porezno potiču tvrtke koje nisu registrirane u Hrvatskoj.
Na panel diskusiji sudjelovali su ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, suosnivač i operativni direktor Infobipa Roberto Kutić, član uprave i glavni direktor za korporativne poslove Hrvatskog Telekoma i dopredsjednik udruge HUP-ICT Siniša Đuranović, suosnivač Sofascorea Ivan Bešlić te suosnivač i član uprave CROZ-a Krešimir Mudrovčić.
.webp){kind=icon}
