Aktivnosti spajanja i preuzimanja (M&A) u Hrvatskoj su nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju pale sa 7,8 milijardi eura, na 5,9 milijardi eura. Prosječna veličina M&A ugovora posljednjih deset godina je 25 milijuna eura. U deset godina prije članstva u EU, ti su ugovori u prosjeku iznosili 58 milijuna eura, izložio je Andrej Knez, glavni analitičar Bloomberg Adria analitičkog tima, u utorak na konferenciji Merge, Invest, Develop.
To ne znači da je Hrvatska neuspješnija nakon ulaska u Europsku uniju, već su se 2000. godina preuzimali veliki konglomerati i to je teklo mnogo jednostavnije. Među najvećim preuzimanjima nakon ulaska Hrvatske u EU bili su preuzimanje PBZ-a, TDR-a, Super Sport Groupa, prodaja Leda, Arena centra u Zagrebu te višestruka prodaja udjela u Rimcu.
Knez je istaknuo kako su se u posljednjih deset godina smanjio udio investicija u BDP-u u Hrvatskoj, ali i u ostalim zemljama srednje i istočne Europe. Dodao je i zanimljivost kako se u Hrvatskoj često smatra kako je tipično za našu zemlju da se puno ulaže u nekretnine, ali prema podacima, Hrvatska tu nije nikakva anomalija. "Hrvati ne kupuju ništa više nekretnina nego građani zemalja srednje i istočne Europe", rekao je glavni analitičar BBA te dodao kako se kod nas mnogo ulaže u strojeve i alate.
Do 2016. godine hrvatske su se tvrtke uglavnom razduživale nakon ekonomske krize, no uslijedilo je zaduživanje u svrhu investiranja, što je bilo potaknuto niskim kamatnim stopama. "Sada bilježimo zaokret takvog trenda zbog skoka kamatnih stopa", istaknuo je Knez.
Što se tiče stranih investicija, Hrvatska je na razini zemalja srednje i istočne Europe i bilježi pad u odnosu na 2000. godine kada su se zemlje tog dijela Europe tek počele otvarati stranim ulaganjima i efekt tih ulaganja bio je veći. No, možemo biti zadovoljni jer je struktura tih investicija takva da je veći udio vlasničkih stranih ulaganja, a ne dužničkih ulaganja.
Najviše stranih investicija bilo je usmjereno u bankarski sektor, proizvodnju hrane te u automobilsku industriju, odnosno u Rimca.
Private equity investicije uzimaju posljednjih godina sve veći zamah, kazao je Knez te dodao kako je u prvom tromjesečju ove godine dotok privatnog kapitala u eurozoni bio rekordan. Primjećuje se i kako su se fondovi rizičnog kapitala počeli orijentirati prema profitabilnosti, a ne više toliko na rast, što je tipično za trenutačne ekonomske uvjete.
"Prošle je godine prikupljanje kapitala od privatnih ulagača i rizičnih fondova bilo rekordno visoko, što pokazuje da ni vrlo visoka inflacija ni ostale krize nisu smanjile interes investitora za plasman kapitala", naglasio je Knez.
Naveo je i kako je hrvatski bankarski sustav po različitim pokazateljima rizika jedan od najstabilnijih među državama srednje i istočne Europe jer su banke visoko kapitalizirane, spremne plasirati kredite, a to, kako kaže, anulira efekte poskupljenja kreditiranja Europske središnje banke.
Glavni analitičar Bloomberg Adrije zaključio je kako očekuje kako će u rastu gospodarskih aktivnosti u idućih pet do deset godina važnu ulogu imati umjetna inteligencija baš kao što je to devedesetih imao internet, dvijetisućitih otvaranje financijskih kanala, a 2010. godina uvođenje nužne regulacije s rekordno niskim stopama zaduživanja.
.webp){kind=icon}
