.webp){kind=icon}
Budući Rijeka Gateway terminal geopolitički je važan za cijelu Europu, poručila je nedavno danska premijerka Mette Frederiksen tijekom službenog posjeta Hrvatskoj. Zajedničkim snagama kontejnerski terminal Zagreb Deep Sea, koji je dio Rijeka Gateway projekta, grade danska kompanija Mærsk i domaća kompanija ENNA Logic.
Rijeka Gateway najavljen je kao najsuvremeniji terminal u ovom dijelu Europe, u koji bi do kraja 2026. godine trebalo biti uloženo 480 milijuna eura. Na njegovoj bi gradnji trebalo sudjelovati više od tisuću radnika, a očekuje se da će postati operativan kroz godinu i pol. Dansko-hrvatski konzorcij dobio je koncesiju na 50 godina, a Rijeka Gateway je zamišljen kao glavna ulazna točka u zemlju i tržišta zaleđa.
Kompanija Jadranska vrata, odnosno Adriatic Gate Container Terminal (AGCT) osnovana je 2001. godine u Rijeci, kao tvrtka kći kompanije Luka Rijeka, i od tada je aktivni koncesionar kontejnerskog terminala na Brajdici, potvrđeno je za Bloomberg Adriju. Kako su pojasnili, desetljeće kasnije, odnosno 15. travnja 2011. godine, Međunarodna korporacija International Container Terminal Service (ICTSI) postaje strateški partner i većinski vlasnik kompanije Jadranska vrata, koja od tada djeluje kao uspješno javno-privatno partnerstvo, u kojem ICTSI ima 51 posto, a Luka Rijeka 49 posto vlasničkog udjela.
Bilo bi dobro podsjetiti na trenutačne kapacitete postojećeg terminala Brajdica kako bi se mogla stvoriti bolja predodžba onoga što slijedi za godinu i pol dana. Brajdica ima godišnji promet od 500 tisuća kontejnerskih jedinica ekvivalentnih 20 stopa (TEU). Prema procjeni ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića, proširenjem terminala u Rijeci trebao bi se ostvarivati promet od milijun TEU, a daljnjim proširenjem područja terminala promet bi trebao doseći 1,5 milijuna TEU.
Međutim prošireni kontejnerski terminal u Rijeci imaju ozbiljnu konkurenciju, i to u neposrednom susjedstvu.
Prema posljednjim podacima dostupnim na Fininfu, prihodi riječkog terminala su 2021. godine bili 3,2 milijuna eura viši nego godinu prije, kada su iznosili 20,3 milijuna eura. EBIT marža bila je 9,3 milijuna eura u 2021. godini, odnosno za 2,6 milijuna eura viša u odnosu na 2020. godinu, kada je iznosila 6,7 milijuna eura. Dobit kompanije Jadranska vrata porasla je za više od dva milijuna eura 2021. godine u odnosu na 2020. godinu, kada je iznosila 5,5 milijuna eura.
Od prednosti koje riječki terminal izdvajaju u odnosu na druge, dubina je mora uz operativnu obalu od 20 metara, a ministar Butković najavljuje kako bi Rijeka Gateway trebao postati dio globalne mreže APM terminala, koju čini 76 terminala. Cestovna povezanost riječkog terminala s obilaznicom također se najavljuje za ovu godinu.
"Dovršenje terminala očekuje se za godinu i pol. Do tada treba završiti cestu D-403, koja povezuje terminal s riječkom obilaznicom. Njeno puštanje u promet se očekuje tijekom srpnja, investitor su Hrvatske ceste, a financira se iz europskog instrumenta za povezivanje Europe", rekao je Butković.
Susjedi i konkurencija
Sve ukazuje na to da će velikom investicijom na Kvarneru i ulaskom Hrvatske u Schengen ove godine Luka Rijeka imati kudikamo bolju poziciju u odnosu na konkurente u neposrednoj blizini – slovensku Luku Koper i talijansku Luku Trst.
Podsjećamo, u nedavnom razgovoru za Bloomberg Adriju razgovarali smo sa čelnicima Luke Rijeka o izazovima koje Schengen donosi. Tada su poručili da se Luka Rijeka nalazi na Mediteranskom koridoru, strateškom prometnom pravcu Europske unije, te se nadovezuje na pravac Baltik–Jadran, što joj omogućuje, kako su istaknuli, najkraću pomorsku vezu između zemalja Srednje i Istočne Europe i prekomorskih zemalja.
Za Bloomberg Adriju tada su istaknuli da je ta hrvatska luka spremna za Schengen te su naglasili kako imaju kapacitete nositi se s izazovima tržišta i još dodali da ne očekuju značajnije varijacije u prometu robe niti u odnosima s poslovnim partnerima.
Prema podacima objavljenim na službenoj stranici Luke Koper, preliminarni podaci za prošlu godinu pokazuju da su zabilježili zavidne poslovne rezultate. Tvrde da im je ostvareni prihod od prodaje dosegnuo rekordan iznos od 313,5 milijuna eura.
Do rasta prihoda došlo je uglavnom zahvaljujući skladišnoj robi, kada se u prvoj polovici 2022. godine roba dulje čuvala u skladištima, nakon čega je, kažu, uslijedila postupna normalizacija stanja i manji rast prihoda. Iz Luke Koper pojašnjavaju da je prosječno vrijeme zadržavanja punih kontejnera na terminalu prošle godine bilo 7,6 dana, u usporedbi sa svega 5,5 dana godinu prije.
Također, ističu da su prošlogodišnji veći prihodi potaknuti višim cijenama usluga, većom produktivnošću i povećanim obujmom propusnosti i pratećih usluga. Ističu kako je to imalo pozitivan utjecaj na EBIT, koji je iznosio, kako tvrde na svojoj stranici, 83,1 milijun eura, odnosno bio je za 51,8 milijuna eura veći nego godinu ranije. Neto dobit Luke Koper za 2022. godinu, iako to nisu službene i konačne brojke, naveli su kao rekordnu, sa 74,2 milijuna eura. Riječ je o povećanju od 133 posto ili 42,4 milijuna eura više nego godinu prije.
Prema podacima Bloomberga, prihod Luke Koper 2021. iznosio je 228,4 milijuna eura, odnosno bio je za 18,5 milijuna eura viši nego godinu ranije. EBIT marža je 2021. nešto slabija u usporedbi s prethodnom godinom, i to za 2,2 milijuna eura, dok je dobit 2020. godine iznosila 32 milijuna eura, a 2021. bila je za 200 tisuća eura manja.
Luka Trst opisuje se kao međunarodno središte za trgovinu sa Srednjom i Istočnom Europom s posebnim režimom slobodnih carinskih zona, dubinom mora od 18 metara, izvrsnom cestovnom i željezničkom povezanosti. Prema financijskim podacima Bloomberga, neto dobit kompanije Trieste Marine Terminal u Trstu 2020. iznosila je pet milijuna eura, dok je 2021. ona bila za pola milijuna viša. Ukupni prihodi u 2021. iznosili su 79,4 milijuna eura, a 2020. godine 75,1 milijun eura. EBIT marža je pak 2021. bila veća od osam milijuna eura ili za 600 tisuća viša nego 2020. godine.
Prednost julijske luke odlična je povezanost sa svjetskim brodskim linijama i razvijena redovna usluga oceanskog prijevoza i do Indije, Kine te drugih država Dalekog istoka. Strateška pozicija Trsta leži u tome što kroz njega prolazi dobra željeznička infrastruktura i može primiti 7000 teretnih vlakova godišnje. Imaju godišnji kapacitet od 900 tisuća TEU, što im, kako ističu, garantira brz prihvat i protok kontejnera robe uskih grla u luci. Već je odobren i plan proširenja kapaciteta na ukupno 1,2 milijuna TEU.
Osim toga, još jedan čimbenik koji izdvaja tršćansku luku je Baltičko-jadranski koridor koji Baltik povezuje s Jadranom i koji je Europska komisija (EK) označila kao jedan od strateških prioriteta Europske unije. Koridor prolazi kroz Poljsku, Češku, Slovačku, Austriju i Italiju, što je područje koje naseljava 40 milijuna ljudi. Baltičko-jadranski koridor označen je i kao ključan jer će olakšati kanaliziranje robe koja iz Kine stiže Sueskim kanalom u cijelu Srednju Europu. Tu je i Mediteranski koridor koji se na zapadu proteže do Španjolske.
