Prošla godina donijela je relativno snažan pad teretnog prometa u većini od 15 najvećih luka u Europi. Prema analizi koju je proveo PortEconomics, te su luke u 2022. obradile ukupno 4,2 posto manje tereta nego 2021. godine. Pad teretnog prometa nastavio se i u prvom polugodištu 2023., ali u većini luka očekuju da će se količina kontejnera donekle oporaviti u drugoj polovici godine.
I dok su se luke na sjevernom Jadranu prošle godine borile s teretnim preopterećenjem zbog preusmjeravanja robnih tokova iz sjevernih luka, ove je godine ponešto drugačije - promet i njima pada. Izuzetak je Luka Kopar, koja je u prvom polugodištu uspjela povećati kontejnerski pretovar, što je čini ne samo jedinom jadranskom lukom, nego i jednom od rijetkih europskih luka s takvim povećanjem. Druga velika luka u Adria regiji, ona u Rijeci, slijedi europski trend i suočava se s velikim padom teretnog prometa.
"Luke su prilikom objave rezultata navodile slične razloge za smanjenje teretnog prometa, a to su, prije svega, smanjenje industrijske proizvodnje, smanjeni uvoz iz Azije, utjecaj rusko-ukrajinskog sukoba i smanjenje potrošnje zbog neizvjesnosti i inflacije", pojašnjavaju za Bloomberg Adriju iz Luke Kopar.
Kako su naglasili, stanje u logistici na globalnoj razini i dalje je poprilično složeno. "Dolasci kontejnerskih brodova i na izravnim vezama s Dalekim istokom i sa sredozemnim pristaništima još uvijek su neredoviti, dok su kontejnerske cijene pale na razinu prije izbijanja COVID-a. Pristaništa u Europi suočavaju se prvenstveno s velikom zasićenošću terminala za pretovar automobila", naveli su u izvješću.
Najveća europska luka Rotterdam u prvom je polugodištu zabilježila smanjenje ukupnog teretnog prometa za 5,5 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Posebno je smanjen pretovar uglja, kontejnera i drugog suhog rasutog tereta. U luci Haven van Antwerpen-Brugge ukupan teretni promet u prvih šest mjeseci ove godine također se smanjio za 5,5 posto, na 139 milijuna tona. Razlog smanjenja potražnje za kontejnerskim prometom su svjetski gospodarski uvjeti. Kako su naglasili u izvješću, stanje u logistici na globalnoj razini i dalje je poprilično složeno.
Kopru rastao pretovar automobila
Unatoč neredovitim pristancima brodova, isporuka kontejnera iz terminala poboljšala se i ubrzala, što je rezultiralo manjim zauzećem kontejnerskog terminala u odnosu na prošlu godinu. Tijekom razdoblja od siječnja do lipnja 2023. godine, teretni promet kontejnera bio je pet posto veći nego u istom razdoblju prošle godine i iznosio 554.949 kontejnerskih jedinica ekvivalentnih 20 stopa (TEU).
U ožujku su na kontejnerskom terminalu sa 105.744 pretovarena TEU postigli apsolutni mjesečni rekord pretovara kontejnerskih brodova i prvi put premašili prag od 100 tisuća TEU.
Pretovar automobila po broju u prvom polugodištu 2023. bio je 23 posto veći nego u istom razdoblju prethodne godine. "Luka Kopar bilježi veći pretovar u izvozu, posebno za Bliski i Daleki istok, kao i uvozu, gdje se značajno povećava udio električnih vozila, većinom kineskih", naveli su.
Sličan trend primijećen je i u drugim europskim pristaništima, a razlog leži u većoj prodaji novih automobila u EU-u u prvom polugodištu 2023. godine, gdje su sve više prisutne kineske marke. "Veće količine pretovara vozila također su utjecale na zaostala naručivanja kupaca, koja su realizirana tek u prošlim mjesecima", dodatno su pojasnili u Luki Kopar. Prošle su godine započeli izgradnju novih skladišnih prostora za automobile kapaciteta 3500 vozila, koji bi trebali početi s raditi listopada 2023. godine.
Željeznica presudna za konkurentnost
U Kopru su svjesni izrazito konkurentnog okruženja, pa su u izvješću naveli i glavne rizike s kojima se suočavaju. "Dolazi do ulaska brodara i logističkih tvrtki u vlasništvo terminala susjednih pristaništa, što može dovesti do preusmjeravanja dijela pretovara", naveli su.
Primjerice, početkom 2021. godine, Hamburger Hafen und Logistik AG (HHLA) završio je kupnju 50,01-postotnog udjela tvrtke Piattaforma Logistica Trieste u luci Porto di Trieste. Djelatnost pretovara u segmentu općih i kotrljajućih (eng. roll on/roll off – RoRo) tereta te kontejnera obavljat će tvrtka HHLA Italy.
Nadalje, upravni odbor Luke Rijeka odlučio je da će idućih 50 godina koncesionar kontejnerskog terminala APM Terminals/Enna Logic biti tvrtka u vlasništvu brodara A.P. Møller – Mærsk. Danska komapnija zajedno s hrvatskom kompanijom ENNA Logic gradi kontejnerski terminal Zagreb Deep Sea, koji je dio projekta Rijeka Gateway. Prema najavama, Rijeka Gateway će biti najsuvremeniji terminal u ovom dijelu Europe u koji bi do kraja 2026. godine trebalo biti uloženo 480 milijuna eura.
Sjevernojadranska pristaništa, osim toga, veliku pažnju posvećuju jačanju konkurentnosti u području željezničkih veza. "U blizini Luke Kopar posljednjih su godina razvijeni skladišni kapaciteti, što nam može predstavljati konkurenciju, posebno u segmentu punjenja i pražnjenja kontejnera", objašnjavaju u Kopru.
Izgradnja druge željezničke pruge Divača–Kopar doprinijet će povećanju kapaciteta i pouzdanosti željezničke veze prema pristaništu, no ta će se veza u potpunosti moći iskoristiti tek uz istovremenu nadogradnju željezničkog čvorišta pred Lukom Kopar. "Udio pretovara koji napušta luku cestovnim putem povećava se od 2018. godine", dodaju.
Rijeka pala gotovo deset posto
Grupa Luka Rijeka je u prvih šest mjeseci doživjela devetpostotni pad prometa u usporedbi s prošlom godinom. Tijekom tog razdoblja pretovareno je 3.068.122 tona tereta. Pretovar općeg tereta bio je na razini prošlogodišnjih 359.920 tona, ali je kontejnerski promet smanjen za sedam posto. Najveći pad, gotovo petina, bio je kod rasutog tereta.
Usprkos značajnom padu prometa i rastu troškova, koji su porasli gotovo za četvrtinu, Grupa je u prvoj polovici godine ostvarila čak 16 posto veće prihode nego u istom razdoblju 2022. godine. Uz prihode od 20 milijuna eura, dobit je iznosila 4,3 milijuna eura te se smanjila za pet posto. Smanjila se i EBITDA marža, s prošlogodišnjih 26,5 na 22,8 posto.
Od lipnja prošle godine, nova redovna željeznička usluga Metransa Luku Rijeka preko kontejnerskog terminala Adriatic Gate (AGCT) povezuje s Budimpeštom. Također, jedan od najvećih logističara na svijetu Mærsk otvorio je svoje prvo skladište u Hrvatskoj, koje je udaljeno manje od 20 kilometara od Luke, čime se poboljšala logistička ponuda na hrvatskom tržištu.
Veneciji važan pretovar žitarica
Mletačka luka izvijestila je o ukupnom pretovaru 12,34 milijuna tona u prvom polugodištu, što je 4,7 posto manje nego u istom razdoblju lani. Pretovar tekućeg tereta smanjen je za više od petine, ali je, s druge strane, pretovar žitarica povećan za čak 150 posto, što potvrđuje prošlogodišnji trend, kada je luka Porto di Venezia bila među prvima u prihvaćanju ukrajinskih brodova. U prvi plan ističu rast tereta koji prolazi željezničkom infrastrukturom jer je broj vlakova u prvom polugodištu porastao za 4,1 posto, na 2423 vlaka. Taj je podatak još zanimljiviji ako se u obzir uzme da je prvi kvartal 2023. i dalje bio obilježen problemima vezanim uz ukrajinsku krizu i rastom energetskih troškova. U drugom kvartalu broj vlakova povećao se za 14,8 posto.
Prema službenom izvješću, ukupno smanjeni pretovar posljedica je ekonomskih i financijskih čimbenika, prvenstveno stagnacije industrijske proizvodnje i manje povoljnih uvjeta za posuđivanje.
Željeznica pogurala Trst
Porto di Trieste je u prvom polugodištu pretovario 365.919 TEU, što je za 3,2 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, kada su pretovarili 378.112 TEU. "Manje brojke odražavaju smanjenje svjetske potrošnje", naveli su u Trstu. Pretovar kontejnera značajno je opao u drugom kvartalu, nakon što je u prvom pretovareno 185.921 kontejnera, 3,3 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Pad u Trstu bio bi još i veći da nije porastao pretovar putem vlakova i to za 13,6 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. "Rezultat odražava nove usluge direktnih veza s Austrijom", objasnili su.
.webp){kind=icon}
