Ono što Evropska unija nije uspjela da natjera Srbiju i Kosovo da urade nekoliko decenija, uspjela je pragamtična i ekonomski vođena američka spoljna politika. Barem tako izgleda za sada, da je Srbija svoj put odvajanja od Rusije našla preko Evrope, preko Amerike i dijelom Kine preko projekta Rio Tinto. Za Srbiju je ostala samo još jedna "sitnica" kada je riječ o vezama s Rusijom, a to je naftni gigant NIS u vlasništvu Gazproma.
"Kao što je gospodin Escobar rekao, fokusirani smo na mogućnosti koje će zaključivanje ovog sporazuma donijeti cijelom regionu, uključujući dublju integraciju s Evropom, Sjedinjenim Državama i evroatlantskim političkim i ekonomskim strukturama. Te beneficije će zahvatiti sve sfere političkog i ekonomskog života u Srbiji. Kako se Srbija približavala Zapadu u posljednje dvije decenije, vidjeli ste sve više stranih investicija, uključujući više od četiri milijarde dolara samo od američkih firmi. Očekujem da će ovakve investicije nastaviti da rastu kako Srbija bude napredovala na svom evropskom putu, gdje će je ovaj sporazum i odvesti", rekao je u pisanom odgovoru za Bloomberg Adriju Ambasador SAD-a u Beogradu, nakon brifinga za novinare koji je u Briselu organizovao Gabriel Escobar, izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan, poslije sastanka zvaničnika iz Srbije i Kosova ove nedjelje. Escobar je i najavio da "neće biti potrebe za štapom, već samo za šargarepom", kako bi se učesnici dijaloga ohrabrili da idu naprijed.
Bloomberg
Ambasador Christopher Hill je prošle nedjelje izjavio za lokalni Glas Šumadije da Rio Tinto nije samo običan rudarski projekat već da će "imati veze s modernom ekonomijom" i rekao da pokušava da o tom pitanju sarađuje s Vladom Srbije i da se SAD trudi da podrži Rio Tinto, koji je dijelom, iako ne u potpunosti, američka kompanija.
Još od Vašingtonskog sporazuma koji je inicirao Donald Trump, a koji je bio potpuno okrenut praktičnim pitanjima kada su Kosovo i Srbija u pitanju, bilo je jasno da ekonomska perspektiva bolje radi od one koju je Evropa pokušavala da završi svojom "mlakom" diplomatijom. Pitanje je koliko bi još dugo i evropska glomazna birokratija i takva diplomatija mogle da se bave Balkanom da se nije desio rat u Ukrajini, koji je primorao na brzo rješavanje ključnih problema sirovina za zelenu ekonomiju. Srbija osim nalazišta bakra i zlata ima i izvore litijuma i grafita, pa će tri od ova četiri elementa, prema procjenama analitičara, igrati veliku ulogu u prelasku na obnovljive izvore energije i smanjenje zagađenja koji su toliko potrebni Evropi. Paradoksalno, vađenje ovih ruda i njihova eksploatacija su izvor velikog zagađenja.
U medijima u Srbiji su se pojavili neimenovani izvori koji su naveli da Rio Tinto, Mercedes-Benz i EBRD (Evropska banka za obnovu i razvoj) treba da ulože 2,5 milijardi evra u eksploataciju litijuma na zapadu zemlje. PR osobe iz EBRD-a i Mercedes-Benz su u pisanim odgovorima za Bloomberg Adriju rekli da ne komentarišu "neimenovane navode" i "spekulacije". Iz kompanije Rio Tinto za sada nisu odgovorili na pitanja Bloomberg Adrije.
Sudeći prema kampanji koja ide na internetu u vidu oglasa u kojem se propagira projekat eksploatacije litijuma u Srbiji, Rio Tinto očigledno ne sjedi skrštenih ruku kada je u pitanju projekat Jadar.
Bloomberg Mercury
Ali vratimo se na američku politiku. Balkanski lideri su tokom posljednjih nekoliko decenija demonstrirali da im je umjesto pomirenja lagodnije ubiranje finansijske koristi "za narod", ali i političkih poena za ostanak na vlasti. Diplomate su jasno ovo shvatile, a evropska tranzicija s ruskih izvora energije je samo ubrzala proces.
Kosovski dogovor
Lideri Srbije i Kosova Aleksandar Vučić i Albin Kurti su se na sastanku u Briselu usmeno saglasili da su spremni da nastave dijalog u skladu s evropskim prijedlogom o rješavanju pitanja Kosova.
"Sam tekst ovog prijedloga je napravljen tako da imamo jasan tekst koji omogućava svakoj strani da kaže da su pobjednici. Đavo je u detaljima, a ovo je sve marketing koji je potreban zbog svih učesnika, i ovih iz EU upletenih da bude marketing pobjede. Pozadinski posao su odlično uradili SAD i Velika Britanija, koji je bio odlučujući", kaže istoričar Aleksandar Životić, redovni profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu.
On je dalje rekao kako će sada vlastima u Srbiji biti potrebno vrijeme da glasačima objasne zašto je ovo u interesu zemlje.
"Izostala je podrška za biznis zajednicu od SAD-a i Velike Britanije svih ovih godina, to smo vidjeli. Ali mislim da su svojim kompanijama te njihove administracije rekle – ok je da probate Srbiju. Posebno je važno da SAD ohrabre Južnu Koreju u ovom kontekstu. Takođe će biti važna i harmonizacija mini šengena s EU Šengenom", navodi Životić u izjavi za Bloomberg Adriju.
Za Srbiju su na tanjiru dvije šargarepe proistekle iz pregovora o Kosovu, a "početak svih šargarepa je nagrada za biznis zajednicu i energetska bezbjednost, a vidjeli smo ko najviše potencira i investira u energetsku bezbjednost Srbije", rekao je Životić.
Dva finansijska problema
Beograd se suočava s dva velika finansijska problema. Jedan je pitanje potraživanja između Srbije i Kosova, a drugi – možda i teži – pitanje vlasništva NIS-a.
"Ne može se ići na sukcesiju, a međusobna potraživanja se mjere u milijardama, a pošto dvije zemlje nemaju sredstava trebao bi da se napravi fond. Ni bezbjednost nije dotaknuta ovim pregovorima, a ako se ovo pokrene, onda se ide ka NATO-u", smatra Životić.
Bloomberg Mercury
Prema mišljenju neimenovanog izvora iz privredne zajednice, Srbija će moći da kaže da je završila s Rusijom kada preuzme vlasništvo u NIS-u, te da, iako u ovom trenutku sve djeluje da je država na zapadnom putu, još sve nije gotovo. Rusija nije priznala Kosovo i u Ujedinjenim nacijama uvijek je glasala u korist Srbije.
Srbija je u UN-u osudila invaziju na Ukrajinu, ali nije uvela sankcije Rusiji, uprkos pritisku EU koji od Beograda zahtijeva da se uskladi sa spoljnom politikom unije kao zemlja kandidat.
"Prije nekoliko mjeseci je bila ponuda ove vlasti da se preuzme NIS, ali su Rusi to odbili, a to je ogroman leverage jer je NIS veliki sponzor i fudbalskih i košarkaških klubova, kao i oglasa. NIS je što se tiče finansiranja miran za sljedeću godinu, ali na srednji i dugi rok je veliko pitanje. To je kapitalno intenzivna industrija, a ovdje nema dovoljno velike banke koja bi to finansirala, evropske banke to neće raditi, te na srednji rok prijeti da bude podinvestirana, a onda prijeti pitanje ekologije i svega ostalog. To je veliki problem", navodi ovaj izvor iz finansijskog sektora.
Prema ovoj tezi Srbija je zaradila period zatišja i odmora, a Amerikanci neće mnogo pritiskati pitanje Rusije, već je to tema koju pokreću zvaničnici EU.
"Osim što guraju Amerikanci, Evropa je sto posto zavisna od litijuma i ona nema svoje izvore. Koliko znam, najviše ga ima u Kini, a žele da do 2030. u Njemačkoj svi voze električne automobile. Šta bi se desilo da Xi Jinping zavrne litijum i doviđenja. Ni u jednoj, ni u drugoj firmi Kinezi nisu većina, te kineska perspektiva nije toliko bitna", objašnjava neimenovani izvor za Bloomberg Adriju.
Kina i zagađenje
Međutim, Sjedinjenim Državama i Evropi je potreban litijum, a ništa manje bitna je i uloga Kine i njenih investitora u Srbiji. Rio Tinto i Mercedes-Benz imaju udio kineskog vlasništva, doduše bez odlučujuće većine i glasa. Zijin Bor Copper je vlasnik prerade i proizvodnje drugog bitnog metala u Srbiji – bakra, koji je neophodan za proizvodnju i litijumskih baterija.
"Američki motiv često i jeste da spriječi da litijum padne u ruke kineskoj državi. Međutim, decenije ekonomskog povezivanja s Kinom pokazuju da nije lako totalno isključiti Kinu. Primjeri vlasničkog odnosa to pokazuju. Nisam uvjeren u postojanje linka s kosovskim sporom, mada ne da je vidljivo u ovom stadijumu", kaže Vuk Vuksanović, viši istraživač Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku (BCBP).
Kina sa svoje strane ima problem s EU kada je zagađenje u pitanju, ali i u Srbiji. SAD ima i više političkih zamjerki na ulogu Kine u svijetu.
Opoziciona stranka Ne davimo Beograd, članica bloka ekoloških partija, protivi se iskopavanju i eksploataciji litijuma u Srbiji, te smatra da se mora pronaći način da rudarstvo ne utiče na životnu sredinu. Djelovanjem ovog bloka i skupljanjem potpisa za narodnu inicijativu, ali i motivisanjem velikog broja građana da izađu na protest u nekoliko navrata, rezultiralo je obećanjem Vlade Srbije da će prekinuti istraživanja i blokirati iskopavanje litijuma u Srbiji.
Bloomberg
"Ni u kakve projekte iskopavanja litijuma ne treba ulaziti prije studije procjene uticaja na životnu sredinu i podržavamo Vladinu zabranu iskopavanja litijuma", kaže u telefonskoj izjavi Radomir Lazović iz Ne davimo Beograd, poslanik u Skupštini Srbije i visoki funkcioner stranke.
Vuksanović navodi da je Srbija ozbiljno ugrožena kada je riječ o javnom zdravlju i ekološkoj bezbjednosti.
"Srpska elita je usvojila politički model razvoja u kojem se ovo dvoje žrtvuju radi ekonomskog rasta, kako bi se omogućio brz priliv novca i kako bi vladajuća elita mogla to da koristi kao vid političke legitimacije pred svojom populacijom. Tačno je, naravno, i da zemlje srednjeg dohotka poput Srbije moraju da prave bolne kompromise, ali postoji granica dokle taj kompromis može da ide", kaže analitičar iz BCBP.
Pitanje energetike i sirovina je zvijezda svih geopolitičkih dešavanja u svijetu, a Srbija je sa svoje strane poslije otkrića litijuma na svojoj teritoriji možda prebrzo ušla u dogovor s Rio Tintom, pa je sada bila "dobra prilika" da se poslije svih dešavanja u zemlji, ali i u svijetu napravi novi dogovor s rudarskom kompanijom, kaže istoričar Životić.
Takođe ostaje i pitanje da li će Srbija nastaviti da svoju energestku bezbjednost stavlja u tuđe ruke, kada je jasno da će energetska tranzicija biti težak i spor proces za zemlje u razvoju koje će istovremeno taj proces omogućiti razvijenom svijetu.
I Vuksanović kaže da je nesumnjivo da će pitanje lanca snabdijevanja i zaliha biti u centru pažnje lidera mnogih razvijenih zemalja.
"Međutim, srpsko rukovodstvo gleda stvari drugačije. Ono vjeruje da je posjedovanje tih resursa jedan od rijetkih strateških resursa koje Srbija može ponuditi globalnom tržištu", kaže Vuksanović i dodaje da ostaje da se vidi da li će biti u pravu.
.webp){kind=icon}
