Do kraja oktobra Zavod za zapošljavanje Republike Slovenije (ZRSZ) izdao je ukupno više od 50.000 radnih dozvola za državljane trećih zemalja koji rade kod nas. Više od 90 posto svih važećih dozvola dobili su radnici iz Bosne i Hercegovine. S druge strane, u Sloveniji radi i više od 106 hiljada građana Evropske unije (EU), Jedinstvenog ekonomskog prostora (EEA) i Švicarske. Detaljno smo pogledali ko su ovdje strani radnici, kakvo je njihovo obrazovanje i u kojim djelatnostima rade.
"Uobičajeno je zapošljavanje stranaca stvar sezonske potražnje, jer je najveća posebno u proljetnim i jesenjim mjesecima", poručuju iz ZRSZ-a.
Ako stranac želi da radi u Sloveniji, prvo mora naći poslodavca. To se odnosi kako na državljane EU, EEA i Švicarske, koji imaju slobodan pristup slovenačkom tržištu rada, tako i na radnike iz Srbije i Bosne i Hercegovine (BiH), sa kojima Slovenija ima ugovor. Pravo na slobodan pristup tržištu rada znači da stranci mogu raditi za nas, biti zaposleni ili samozapošljavani bez pristanka na jednu dozvolu ili plavu kartu EU ili bez dozvole za sezonski rad. Svim državljanima trećih zemalja potrebna je uniforma ili radna dozvola.
Među stranim radnicima u Sloveniji snažno dominiraju Bosanci
Za radnu dozvolu moraju podnijeti zahtjev i državljani Srbije i Bosne i Hercegovine sa kojima Slovenija ima potpisan ugovor, ali se i dalje mogu zaposliti na određenom radnom mjestu samo pod uslovom da na slovenačkom tržištu rada nema odgovarajućih domaćih kandidata. Izuzetak su određena zanimanja: zavarivač, vozač teških kamiona i traktora, alatničar, električar, stolar, kuvar, elektromehaničar, zidar, monter i serviser, livničar, tokar, mesar te medicinsko osoblje.
Svim strancima koji žele raditi kod nas, a nemaju slobodan pristup tržištu rada potrebna je jedinstvena dozvola koju izdaje upravna jedinica. Zbog sporazuma građani BiH i Srbije moraju prvo dobiti radnu dozvolu koja se izdaje na birou za zapošljavanje. Navedena dozvola se uzima u obzir kao saglasnost na jedinstvenu dozvolu boravka i rada, koju potom izdaje upravna jedinica. Svi ostali državljani trećih zemalja dobijaju jedinstvenu boravišnu i radnu dozvolu u jedinstvenom postupku preko administrativne jedinice.
Po broju važećih radnih dozvola u našoj zemlji prednjači Bosna i Hercegovina, koja gotovo 90 posto svih važećih dozvola izdaje državljanima navedene zemlje. Po broju stranih radnika koji ovdje rade, sljedeća je Hrvatska, a zatim Srbija. Nakon ulaska u EU, hrvatskim radnicima nije potrebna dodatna dozvola, jer imaju slobodan pristup tržištu rada, pa nisu uključeni u statistiku za radne dozvole.
Najveći broj radnih dozvola od početka prikupljanja podataka izdat je 2010. godine, više od 40 hiljada, pokazuju podaci ZRSZ-a. Zatim je broj naglo opao do 2016. godine - tada je izdato samo sedam hiljada dozvola. Zatim se do ove godine broj ponovo povećao.
Prošle godine izdato je 22.560 radnih dozvola. Ove godine bi taj broj mogao biti i premašen, jer je samo u prvih deset mjeseci izdato više od 18.300 dozvola. Do kraja oktobra na snazi je ukupno nešto više od 51.000 dozvola, što predstavlja pet odsto zaposlenih u našoj zemlji.
Nisko obrazovanje i rad u poljoprivredi i šumarstvu
Ako pogledamo obrazovnu strukturu, više od polovine stranih radnika iz trećih zemalja koji rade u Sloveniji ima srednju stručnu ili osnovnu školu. Srednju stručnu spremu ima dobrih 11.000 radnika, dok od 51.000 radnika samo 481 ima visoko obrazovanje. ZRSZ ne vodi detaljnu statistiku za sve koji su kod nas zaposleni i dolaze iz zemalja EU, EEA ili Švicarske. Tako među visokoobrazovanima nisu svi koji se kod nas zapošljavaju po osnovu tzv. i. EU plave karte, koje se izdaju za visokokvalifikovane profile radnika.
Na slovenačkom tržištu rada uglavnom se zapošljavaju niskokvalificirani kadrovi, na godišnjem nivou možemo zaposliti nekoliko stotina ljudi za visokokvalificirane poslove“, objašnjava Grega Malec, Sektor za radne migracije Ministarstva rada. Kako dodaje, vjerovatno je na godišnjem nivou oko 50 plavih karata EU. „Ovo nije ništa. Na slovenačkom tržištu zapravo nema ozbiljne potrebe za ICT i drugim visokoobrazovanim kadrovima“, kaže Malec.
Najviše radnih dozvola izdato je u oktobru za proizvodne djelatnosti, građevinarstvo, te transportne i skladišne djelatnosti. Inače, najveći broj - 41 posto - svih važećih radnih dozvola je u poljoprivredi i šumarstvu. Razlog je sezonski rad, jer Zavod za zapošljavanje izdaje radne dozvole za sezonski rad u poljoprivredi do 90 dana u kalendarskoj godini. Zatim slijede djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom i parom te popravke motornih vozila.
.webp){kind=icon}