.webp){kind=icon}
Loša demografska situacija u većem dijelu razvijenog svijeta ide u korist radnika te im daje dodatnu pregovaračku moć, što je uz vrlo visok ovogodišnji i prošlogodišnji opći ekonomski rast rezultat visoke nominalne stope rasta plaća, pojasnio je Ivan Odrčić, voditelj analiza makroekonomije i tržišta kapitala.
Dodaje kako je nagli oporavak tržišta nakon pandemije COVID-19 rezultirao snažnim rastom plaća na razini Europske unije (EU), svijeta, ali i regije. Naime, poslodavci su u raznim industrijama nakon prvog vala pandemije smanjili potražnju za radnicima ili ih otpuštali. No danas zbog tog manjka radnika imaju poteškoće sa zadovoljenjem tržišne potražnje u još uvijek relativno dobroj gospodarskoj situaciji.
Zanimljivo je kako i uz snažan rast plaća kupci mogu priuštiti sve manje usluga ili proizvoda. Odrčić u programu Bloomberg Adrije takav fenomen pojašnjava povratkom visokih stopa inflacije. Kaže kako se visoka stopa inflacije pojavila ove godine, ali i ističe kako je jedno izvjesno razdoblje nije bilo na globalnoj razini. Inflacija je jasno prouzrokovana naglim skokom cijena energenata, hrane i odnedavno usluga, navodi Odrčić.
Rast cijene je započeo 2021.
Međutim, prema njegovoj procjeni, ne treba zanemariti kako je rast potrošačkih cijena počeo još tijekom 2021. godine. Visoke stope inflacije dovele su do pada kupovne moći građana, a glavni razlog toga analitičar vidi u činjenici što nominalni rast plaća ne prati troškove života, unatoč pokušajima fiskalne i monetarne politike u obuzdavanju inflacije na prihvatljivu godišnju razinu od oko dva posto.
Analitičar Bloomberg Adrije komentirao je rezultate dosadašnjih pokušaja monetarnih i fiskalnih vlasti i rekao kako je jedno od glavnih oružja smirivanja, a naknadno i smanjenja rasta godišnjih stopa inflacije podizanje ključnih kamatnih stopa kojima središnje banke utječu na financiranje gospodarstva u cjelini. Pojasnio je kako je to razlog poskupljenja novca, što dovodi do njegove slabije potražnje, čime se pak nepovoljno utječe na investicije i ekonomski rast. Odrčić dodaje da potražnja opada kada se gospodarstvo priguši te se time smanjuje i pritisak na rast cijena.
Za šta se koristi povećani priliv novca
Fiskalne vlasti kupovnu moć građana najčešće pokušavaju održati podizanjem plaća državnim i javnim službenicima, što uzrokuje daljnje dolijevanje ulja na vatru. Povećani priliv novca građani koriste za potrošnju, a time pojačavaju ionako pregrijanu potražnju, pa se inflatorno okružje nastavlja. Analitičar zamrzavanje cijena vidi kao drugi vid borbe fiskalnih vlasti, što ipak ostavlja ozbiljne posljedice na gospodarstvo, jer može dovesti do nestašica.
Unatoč visokim stopama inflacije, pitanje rasta plaća i u 2023. godini ne bi se trebalo znatno promijeniti, prema predviđanjima analitičara Bloomberg Adrije. Kaže kako očekuje da bi plaće i dalje trebale rasti u nominalnom iznosu, iako sporije u odnosu na tekuću godinu. Međutim, zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i nastavka očekivanih visokih stopa inflacije, u realnom se iznosu očekuje daljnje smanjenje kupovne moći građana. Na kraju Odrčić zaključuje kako će na kretanje plaća nepovoljno utjecati i sporiji rast zaposlenosti, odnosno mogući rast nezaposlenosti, što će prema njegovom mišljenju u konačnici smanjiti pregovaračku moć radnika.
Više ćete o ovoj temi moći pročitati u izvješću analitičkog tima Bloomberg Adrije.
