.webp){kind=icon}
Inflacija u Srbiji porasla je 14 odsto u septembru na godišnjem nivou i tako nastavila rast koji bilježi od početka godine, prema podacima Republičkog statističkog zavoda. Istorijski gledano, inflacija je na ovom nivou bila u maju i aprilu 2011. godine, kada je iznosila 13,4 i 14,7 odsto. Na povećanje potrošačkih cijena u Srbiji najviše su uticali povećanje cijena energenata, koje traje od početka rata u Ukrajini, ali i veći porast uvoznih cijena. Srbija je dva mjeseca prije invazije Rusije na Ukrajinu doživjela urušavanje energetskog sistema zemlje, što je rezultiralo većim obimom uvoza energenata i struje, po višim tržišnim cijenama. Od prošlog mjeseca bilježi se rast i u troškovima stanovanja, koji se produžio i na ovaj mjesec.
"Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga klasifikovanih prema namjeni potrošnje, u septembru 2022. godine, u odnosu na prethodni mjesec, rast cijena je zabilježen u grupama stanovanje, voda, električna energija, gas i ostala goriva 3,8 odsto, restorani i hoteli 3,7 odsto, hrana i bezalkoholna pića 2,4 odsto, oprema za stan i tekuće održavanje 2,0 odsto", rezultati su statističkog zavoda. U kategoriji stanovanje, voda, električna energija, gas i ostala goriva najveći rast cijena bilježe čvrsta goriva, koja su u poređenju s istim mjesecom prethodne godine zabilježila rast od 49,6 odsto, dok su stvarne stambene rente zabilježile rast za isti period od 21,3 odsto.
Prema ranijem izvještaju statističkog zavoda iz prošlog mjeseca, najveće povećanje vrijednosti uvoza ostvareno je uvozom sirove nafte i gasa, slijede uvoz hemikalija i hemijskih proizvoda, osnovni metali, koks i derivati nafte, metalni proizvodi osim mašina, snabdijevanje električnom energijom, gasom i parom itd.
"Iz dinamike prosječnih cijena u spoljnotrgovinskoj razmjeni može se zaključiti da je porast deficita u znatno manjoj mjeri izazvan većom količinom uvoza, već pretežno bržim porastom uvoznih cijena", objašnjenje je ekonomista iz izvještaja Makroekonomske analize i trendovi (MAT).
Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS), na sjednici Izvršnog odbora od 10. decembra 2020. godine, odredio je ciljanu stopu ukupne inflacije, za period od januara 2021. do decembra 2023. godine u visini tri odsto, s dozvoljenim odstupanjem ± 1,5 p. p. Centralna bankarska institucija očekuje da će se inflacija vratiti u granice cilja u prvoj polovini 2024. godine, a snažniji pad očekuju u drugoj polovini naredne godine.
Kakva su očekivanja
Ograničenje cijena hrane u Srbiji je na snazi posljednjih 10 mjeseci, a cijene struje, gasa i nafte su bile ograničene posljednjih mjeseci te je uslijedilo povećanje koje ni izbliza ne pokriva troškove iz budžeta zemlje za kupovinu energenata na otvorenom tržištu. S obzirom na to da se ograničenje u cijenama svakako namiče iz budžeta, građani ionako plaćaju ove troškove, a bez upliva države na tržište, inflacija bi vjerovatno probila sve rekorde. Iz NBS-a očekuju da će u kratkom roku smirivanju inflatornih pritisaka doprinijeti i ekonomske mjere Vlade, kojima je ograničen rast cijena hrane i energenata na domaćem tržištu.
"Razne mjere na cijene osnovnih namirnica, za pelet i ulje su na mjestu i podržavaju budžete najugroženijih domaćinstva. Dok su tarife za struju bile umjereno povećane, predstojeća zimska sezona će biti test za energetski sektor i fiskalni prostor vlade", navode iz EBRD-a.
Iz NBS-a su prošle sedmice rekli da očekuju da će se inflacija u najvećoj mjeri kretati u skladu s posljednjom, avgustovskom projekcijom NBS-a.
"Prema toj projekciji, vrhunac međugodišnje inflacije najvjerovatnije je dostignut u septembru i krajem godine trebalo bi da ona bude na nižem nivou od trenutnog. Nastavak opadajuće putanje inflacije očekuje se i u narednoj godini, a povratak u granice cilja do kraja perioda projekcije", naveli su iz centralne banke.
Prema posljednjem izvještaju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koji je izašao u utorak, upozorava se na globalno usporavanje i da "najgore tek dolazi" te da je inflacija najveći problem. Za Srbiju prognoza za inflaciju za ovu godinu pomjerena je na više, sa 9 odsto, i sada je na 11,5 odsto, dok je za sljedeću godinu predviđanje da će inflacija dostići 8,3 odsto.
