.webp){kind=icon}
Agresivna monetarna politika Saveznih rezervi (Fed), koju će slijediti i ostale središnje banke, neće uzrokovati snažno usporavanje američkog gospodarstva, ali ni gospodarstava ove regije, dok bi se Velika Britanija mogla naći u malo drugačijoj poziciji, analizirao je u četvrtak ujutro za Bloomberg Adria TV financijski analitičar Hrvoje Japunčić.
U srijedu navečer Fed je objavio odluku o podizanju kamatnih stopa za 75 baznih bodova, entuzijazam investitora koji je splasnuo danima prije te odluke nakon njezine objave dodatno je potonuo, što se moglo vidjeti kroz pad na svjetskim burzama.
Japunčić je na početku gostovanja odgovorio na pitanje hoće li snažnim gušenjem inflacije potezi Feda početi gušiti i gospodarstvo, prvo američko, a onda, posljedično i ostala.
"Osobno smatram da odluke Feda, a za očekivati je da će isto tako snažnije podizanje referentnih kamatnih stopa biti i od ECB-a, u Americi neće dovesti do jake ili teške recesije, prvenstveno (…) jer je američko tržište rada potpuno drugačije, u boljem, kvalitetnijem stanju, što je paradoksalno nakon ovog perioda pandemije", rekao je financijski analitičar.
Objasnio je kako je na američkom tržištu rada došlo do velikih strukturnih promjena te da pooštravanja monetarne politike u SAD-u neće imati posljedice kakve bi prije imalo – velika otpuštanja, znatno povećanje nezaposlenosti i usporavanje ekonomije. Međutim, očekuje se daljnje usporavanje tržišta nekretnina i potrošnje. Usprkos tome, kazao je, u SAD-u je izgledno blago usporavanje, takozvani soft landing.
Pozicija EU
U četvrtak se još očekuje odluka o podizanju kamatnih stopa Bank of England. U Velikoj je Britaniji situacija ponešto drugačija, tržište rada nakon odlaska radnika zbog Brexita ne stoji tako dobro, kaže Japunčić te dodaje kako očekuje i "teži okvir iz aspekta energetike".
To je usporedio sa stanjem u Europskoj uniji u kojoj je, kako ističe, za zimski i proljetni period pitanje energetike znatnije riješeno, a tržište rada je u dosta dobrim okvirima.
"Tako da, što se tiče podizanja kamatnih stopa, ono će dovesti do smanjenja ukupne potrošnje ili potražnje, ali isto tako vjerujem da ćemo, što se tiče Europske unije, biti svjedoci ne drastičnog usporavanja, nego soft landinga."
Umjetna inflacija
Dotaknuo se i situacije u regiji, gdje su stope inflacije u svim zemljama iznad deset posto. Komentirao je to pretjeranim uključivanjem subjektivizma u procjene razine povećanja cijena, a time i u inflacijske izračune. "Mislim da na našem području mnoga poskupljenja dolaze na umjetan način, tako da se na uvozan segment ugrađuju puno veća očekivanja buduće inflacije."
Poboljšane mogućnosti dobave i sniženja robe na svjetskim tržištima trebale bi utjecati na slabljenje inflacije na našim područjima, smatra Japunčić. To se prvenstveno odnosi na cijene hrane, no u energetskom je smislu situacija od zemlje do zemlje prilično različita. U najgorem se slučaju očekuju usporavanja u dobavnim lancima, vrlo jaka zima i snažnije širenje koronavirusa.
Ako do toga dođe, tumači Japunčić, članice eurozone i Europske unije mogu računati na podršku Europske središnje banke, Europske komisije, fondova i Europske investicijske banke, dok će zemlje iz regije koje nisu dio bloka pomoć morati potražiti od Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.
Zaključio je kako problem nedostatka radne snage, s kojim se suočavaju tržišta rada u regiji, može prerasti u pozitivnu vijest za zaposlenike. "Poslodavci će se teže upuštati u značajna otpuštanja, jer će im u roku oporavka, a znamo da oporavci u najlošijim segmentima traju od 12 do 18 mjeseci, biti vrlo teško doći do radne snage."
