Održivost prirodnih resursa: Ključni izazovi i globalni put ka ekonomiji budućnosti

Susretanje sa sve većim potrebama i klimatskim promjenama čini održivo upravljanje prirodnim resursima imperativom za ekonomsku stabilnost i ekološki napredak.

Globalni ekonomski pejzaž sve više je preplavljen pitanjima održivosti i upravljanja ograničenim prirodnim resursima. Kroz složene veze između ekonomije, ekologije i društva, pitanje kako optimalno iskoristiti i sačuvati prirodne resurse postaje od suštinskog značaja za našu budućnost. Dok se suočavamo sa sve očiglednijim efektima klimatskih promjena, rastućim energetskim potrebama i sve manje dostupnim resursima, analiza ekonomije prirodnih resursa ukazuje na put prema održivijoj i progresivnoj budućnosti.

Utjecaj klimatskih promjena na resurse

Resursi poput vode, zemljišta i biodiverziteta suočavaju se sa ozbiljnim izazovima. Povećanje temperatura, ekstremni vremenski uslovi i promjene u padavinama prijete poljoprivredi, energetici i urbanoj infrastrukturi širom svijeta. Ovo potencijalno dovodi do destabilizacije tržišta i inflacije cijena hrane. Da bismo izbjegli ove posljedice, ekonomski modeli sve više uzimaju u obzir faktore povezane s klimatskim promjenama.

Evropa nastavlja rušiti rekorde kao kontinent koji se najviše zagrijava. Tokom ljetne sezone mnoge zemlje zbog požara i poplava koje su ih zahvatile, osjetile su pad turizma, koji itekako utiče na njihovu ekonomiju. Rekordne vrućine utjecale su i na poljoprivrednike, ali i na proizvođače električne energije. Evropska Unija troši milijarde eura kako bi se prilagodila i zaštitila od procesa smanjenja obradivih površina, razina vode te sve češćih šumskih požara.

Deloittevo istraživanje o stavovima izvršnih direktora o održivosti za 2023. godinu otkriva kako izvršni direktori klimatske promjene smatraju glavnim prioritetom za svoje organizacije uslijed globalne neizvjesnosti. Klimatske promjene našle su se ispred sedam ostalih kategorija, uključujući inovacije, takmičenja za talente i izazove u lancu snabdijevanja.

Tehnološki napredak kao ključ za održivost

Tehnološka revolucija donosi sa sobom inovacije koje mijenjaju način na koji koristimo i upravljamo resursima. Pametni senzori i analitika podataka omogućavaju preciznije praćenje potrošnje resursa, što olakšava bolje planiranje i upravljanje. Obnovljivi izvori energije, kao što su solarna i vjetroparkovi, postaju sve konkurentniji na tržištu, smanjujući zavisnost od fosilnih goriva. Vještačka inteligencija pomaže optimizaciji transportnih sistema, čime se smanjuje potrošnja goriva i emisije gasova sa efektom staklenika.

Umjetna inteligencija igra sve veću ulogu i u evropskim računima za struju, a gotovo polovicu MFT-ovih trgovanja električnom energijom prošle godine obavili su algoritmi. Ova ogromna količina podataka potrebnih za praćenje ponude i potražnje otvaraju unosne prilike za trgovce koji su dovoljno pametni da iskoriste satelitske slike, vremenske prilike, pa čak i objave na društvenim mrežama kako bi bili ispred promjena cijena.

Čak primjena umjetne inteligencije u skladištenju sve više pronalazi svoje mjesto u svjetskim ali i u bosanskohercegovački kompanijama, koje uvode digitalizaciju i automatizaciju procesa skladištenja putem WMS-a (warehouse management system) i sličnih aparata. Prednosti su mnogobrojne.

Tržište resursa i održivost

Ravnoteža između ekonomske dobiti i očuvanja resursa postaje ključni izazov u ekonomiji prirodnih resursa. Tradicionalno, tržište je igralo ulogu u određivanju cijena i raspodjeli resursa. Međutim, nedostaci tržišta, kao što su nedovoljno internalizirani eksterni troškovi, često dovode do prekomjerne eksploatacije resursa. Regulacija i oporezivanje mogu pomoći korekciji ovih neravnoteža i podržati dugoročnu održivost.

ESG je standard za koje kompanije tek shvataju da ih moraju imati. Međutim, generalno zemlje Zapadnog Balkana još nisu potpuno integrirane u evropske ESG tokove, iako imaju velike finansijske mogućnosti za energetsku tranziciju.

"Izazov tih zemalja je pravedna tranzicija, jer primjerice i u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori još uvijek funkcioniraju velike termoelektrane koje imaju velike izazove kako nadomjestiti takav vid energije drugim vidovima energije, primjerice suncem ili vjetrom, koji nisu stabilni, koji ne doprinose stabilnosti mreže kao što to čine termoelektrane", kazao je za Bloomberg Adriju Ernest Vlačić, univerzitetski profesor i stručnjak za strategijski i inovacijski menadžment iz Hrvatske na ovogodišnjem Western Balkans ESG Summitu.

Dodao je, kako su potrebno velike investicije za finansiranje takvih zamjenskih zelenih obnovljivih izvora energija. "Sama investicija u buduće distributivne mreže biće šansa i mogućnost ovih naših krajeva da se bolje povežu i ostvare tu energetsku kvalitetu koja nam je potrebna", kaže on, dodavši da je energetska budućnost Evrope u izvorima energije koju ćemo uglavnom dobijati iz električne energije i ona će postati dominantna u odnosu na druge izvore.

Bosna i Hercegovina

Gotovo svaki anketirani izvršni direktor u analizi Deloitta naveo je da je njegova organizacija osjetila utjecaj klimatskih promjena tijekom prošle godine. Izvršni direktori su naveli nestašicu resursa i troškove resursa kao glavni problem koji već utječe na njihove kompanije.

"Obećavajuće je vidjeti da lideri C-razine održivost postavljaju kao prioritet i povećavaju svoja ulaganja kako bi bili predvodnici, čemu svjedočimo i na prostoru Bosne i Hercegovine i regije Zapadnog Balkana", kaže Muhamed Semić, direktor u Deloitteovom odjelu za konsalting i savjetovanje povezano s upravljanjem rizicima.

 

Ove godine poljoprivrednici u BiH, ali u cijelom Adria regionu suočili su se s velikim problemima. Prvo su to bile jake kiše, koje su utjecale na sjetvu, a nakon toga su došle ekstremne vrućine. Ovakve promjena sve su češće u našem regionu, a upitno je kako će to dugoročno utjecati na poljoprivredu, a samim tim i na cijene i kvalitet hrane.

Svjetske cijene hrane dosegle su rekord ranije ove godine, jer je ruska invazija na Ukrajinu donijela globalnu nestašicu ključnih proizvoda, uključujući pšenicu i biljna ulja. Iako su se globalni troškovi počeli smanjivati potrošači to vjerojatno neće osjetiti. Izgledi su da velika evropska ekonomska kriza prelazi na cijene hrane.

Inflacija u Federaciji BiH nastavila je usporavati i na mjesečnom i godišnjem nivou. Potrošačke cijene u julu 2023. godine u prosjeku su pale za 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok su u odnosu na isti mjesec prošle godine više za 2,8 posto.

Kad pogledamo Republiku Srpsku ukupan indeks potrošačkih cijena julu 2023. godine u odnosu na juni niži je za 0,1 posto. Kad pogledamo juli prošle godine, ukupan indeks potrošačkih cijena u prosjeku je viši za 5,2 posto. 

 

 

Globalna saradnja

Kao što zagađenje ne poznaje granice, tako ni rješenja za očuvanje prirodnih resursa ne mogu biti lokalna. Globalna saradnja postaje nužna kroz međunarodne sporazume i institucije kako bi se postigla održiva budućnost. Primjeri kao što su Pariski sporazum o klimatskim promjenama i međunarodna saradnja u zaštiti biodiverziteta ukazuju na važnost zajedničkog djelovanja.

Zemlje Adria regiona su vrlo povezane, a zajednički napori na smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte i prilagođavanju promenama klime su neophodni. Jadranko more je ključni resurs za mnoge zemlje u ovom regionu. Zajednički napori za zaštitu mora od zagađenja, prekomernog ribolova i degradacije obale su neophodni. Ovo takođe uključuje upravljanje i zaštitu morskih ekosistema.

Postoje regionalne ali i evropske incijative za zaštitu okoliša i resursa, međutim one u regionu još uvijek nisu na zavidnom nivou. Ipak, sve više zemlje uviđaju potrebu za očuvanjem resursa i međusobnom saradnjom.

Zaključak:

U svjetlu ekonomskih izazova i ekoloških prijetnji, ekonomija prirodnih resursa postaje osnova za održivu budućnost. Kroz tehnološki napredak, efikasno tržište, regulaciju i globalnu saradnju, možemo oblikovati put prema ekonomiji koja osigurava prosperitet i blagostanje za sadašnje i buduće generacije. Iako koraci prema održivosti mogu biti zahtjevni, oni su neophodni za izgradnju svijeta u kojem ekonomska aktivnost koegzistira sa prirodom.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar